Preživjeće srpska književna scena

Kada je Zemlja izdurala i petak, 21. decembar, preguraće, valjda, srpska književna scena i predstojeću 2013. Tačno je da sam ja tu godinu u središnjem dijelu trilogije opisao u orvelovsko-montipajtonovskom ključu, opisujući našu najneposredniju budućnost u vrlo tamnim crtama, ali ono što sam htio bilo je da pomalo i tjeram šegu sa sadašnjim stanjem u srpskoj kulturi.

Rekao je ovo za “Glas Srpske” književnik Vule Žurić, čiji je novi roman “Srpska trilogija” objavljen u Kulturnom centru Novog Sada u ediciji “Anagram”. Žurić je za svoj prethodni roman “Nedelja pacova” dobio nagradu “Stevan Sremac”.     

- S obzirom na to da će eventualni oporavak kulturne scene biti neizvjestan i sigurno dug, čitaoci slobodno mogu prvo da pogledaju reprizu nekoliko domaćih serija, da dočekaju sve nove godine po spisku, pa tek onda da se bave čitanjem moga romana. Naša neposredna budućnost će još dugo biti apokaliptična, ali kad-tad ćemo je se sjećati sa nostalgijom - kaže Žurić, čiji novi roman nosi podnaslov “Babilonijada”.

GLAS: Zašto ste se odlučili da prva dva dijela trilogije štampate latinicom, a treći ćirilicom?

ŽURIĆ: S jedne strane opet je riječ o čistoj zafrkanciji, jer sam dio ispripovijedan na mojoj verziji hrvatskog štampao ćirilicom, a ove srpske dijelove latinicom. S druge strane, i pismo je sastavni dio poetike, a sa treće, imamo li na umu ove najnovije pretenzije Tuđmanovih sunarodnika u vezi sa Miroslavljevim jevanđeljem, ispada da sam ni kriv ni dužan anticipirao onu već pomenutu neposrednu budućnost.

GLAS: U novom romanu istoriju Drugog svjetskog rata “izvrnuli” ste naopačke, a onda ste dali fantazmagoričnu sliku srpske književne scene u 2013. godini. Je li to svojevrsna preporuka čitaocima da pročitaju knjigu prije nego što uđu u novu godinu?

ŽURIĆ: Kada je Zemlja izdurala i petak, 21. decembar, preguraće, valjda, srpska književna scena i predstojeću 2013. Tačno je da sam ja tu godinu u središnjem dijelu trilogije opisao u orvelovsko-montipajtonovskom ključu, opisujući našu najneposredniju budućnost u vrlo tamnim crtama, ali ono što sam htio bilo je da pomalo i tjeram šegu sa sadašnjim stanjem u srpskoj kulturi. S obzirom na to da će eventualni oporavak kulturne scene biti neizvjestan i sigurno dug, čitaoci slobodno mogu prvo da pogledaju reprizu nekoliko domaćih serija, da dočekaju sve nove godine po spisku, pa tek onda da se bave čitanjem moga romana. Naša neposredna budućnost će još dugo biti apokaliptična, ali kad-tad ćemo je se sjećati sa nostalgijom.

GLAS: Jedan od junaka Vaše trilogije je i književnik Dobrica Ćosić. U kakvom će on izdanju dočekati čitaoce?  

ŽURIĆ: I sam Ćosić je samoga sebe tretirao kao književnog junaka u “Vremenu vlasti”. Ukazao sam na činjenicu da imamo dva pisca Ćosića, Dobricu i Boru i da Ćosići predstavljaju famozne dvije Srbije. Šta drugo Ćosići kod Žurića mogu nego da učestvuju u boks-meču, koji se održava u beogradskoj Areni. Nisam smio da se kladim ni na jednog, pa se do kraja ne zna koji je od Ćosića pobijedio klasičnim nokautom u, recimo, devetoj rundi. A htio sam, zapravo, da kažem, koliko je bijedan i nezahvalan položaj pisca u percepciji publike koja ne čita, već se ubija od dosade i troši vijesti iz krupno štampanih naslova svemogućih tabloida. Nama ne treba pobjednik iz te borbe, nama trebaju obojica Ćosića, to jest, trebaju nam njihova djela, ali pitanje je da li ih danas ozbiljno više iko i čita, jer nema se vremena od silnih koji imaju talenat da budu prvi glas preljubnika Srbije u trenutku istine.

GLAS: Čitaoce “Srpske trilogije” očekuje i nerasvijetljeno ubistvo iz 2013. godine u kojem stradaju svi članovi NIN-ovog žiri. Smatrate li da bi neko od srpskih pisaca poželio nešto tako članovima žirija za dodjelu najboljeg romana? 

ŽURIĆ: Ta epizodica iz moga romana je precijenjena, ali je ideja o motivima da se naudi nekome samo zato što ima različit literarni ukus dostojan estetike filma “Osvetnici” Kventina Tarantina. Zimi je sve hladnije, pa podgrijavanje atmosfere u vezi sa sužavanjem spiska romana koji pretenduju na ninanizaciju prija cirkulaciji i zabavlja čaršiju do početka Australijen opena, gdje se svi nadamo Noletovom ponovnom trijumfu. Umjesto da svi igraju tenis ili se boćaju, Srbi su odlučili da svi napišu makar jedan roman i ako je moguće, dobiju NIN-ovu nagradu. Članovi NIN-ovog žirija su tu da nas spriječe u toj namjeri. Ja im se divim i želim im svu sreću i glasam za “Srpsku trilogiju”. Odličan roman, vjerujte mi. Svojeručno sam ga napisao.

Djela

Vule Žurić je objavio knjige priča “Umri muški”, “Dvije godine hladnoće”, “U krevetu sa Madonom”, “Valceri i snošaji”, “Mulijin ruž”. Autor je romana “Blagi dani zatim prođu”, “Rinfuz”, “Tigrero”, “Crne ćurke i druga knjiga crnih ćurki”, “Mrtve brave”, “Narodnjakova smrt” i “Nedelja pacova”. Napisao je i više radio drama koje su rađene u produkciji Dramskog programa Radio Beograda. Priče su mu prevođene na njemački, engleski, grčki, španski, portugalski, poljski, italijanski, francuski, mađarski i slovenački.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.