Predrag Đurić, književnik, o rukopisu "Ptice selice": Nema nedaća koje mogu nadjačati dobrotu
BANjALUKA - Roman govori o ljudima koji su prisiljeni da protiv svoje volje napuštaju svoj dom i o raznim izazovima koji se stavljaju pred porodicu u takvoj situaciji. Nekad je to odlazak u inostranstvo, a nekad iz malog mjesta u grad ili, rjeđe, obrnuto.
Rekao je to u razgovoru za "Glas Srpske" književnik Predrag Đurić iz Novog Sada govoreći o romanu "Ptice selice" koji je osvojio nagradu "Sovica", koju tradicionalno dodjeljuje Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Istočno Novo Sarajevo.
Dodao je da za tim ljudima ostaju uspomene, dragi ljudi i mnogi neostvareni snovi. Za naš list je ispričao da se, pišući ovo djelo, trudio da pokaže kako nema nedaća koje se postave pred čovjekom, a koje mogu da nadjačaju dobrotu u njemu.
- Cilj mi je bio da govorim o dobroti, poštenju i bliskosti koji odolevaju svim izazovima. Pokušao sam da to učinim prikazujući iskušenja sa kojima se suočavaju tri generacije jedne porodice, kao i njima bliski ljudi - kazao je Đurić.
Roman "Ptice selice" pisan je iz pozicije dječaka na pragu adolescencije koji pokušava da spozna sopstveni identitet i mjesto u urušenom svijetu, a kako nam je Đurić objasnio, taj "prag adolescencije" je kratak, ali možda i najdinamičniji period u životu čovjeka.
- Mlad čovek se tada suočava sa brojnim pitanjima o sebi i o svom okruženju, o svom mestu u svetu. To nije lako, mada najčešće ostaje duboko potisnuto i verovatno nesvesno, i kada se odigrava u idealnim okolnostima. A kada su te okolnosti nepovoljne i bez izgleda da postanu bolje, zahtevi koji se postavljaju pred mladog čoveka teško su premostivi i zahtevaju izuzetnu izdržljivost i umeće - ispričao je on.
Dodao je da stoga smatra da je bitno mnogo više govoriti o odrastanju, razgovarati sa mladim ljudima, ukazivati im pažnju i poštovanje, slušati ih, učiti od njih i, kad je moguće, pomoći im u sučeljavanju sa brojnim dilemama i problemima.
- Glavni junak suočava se sa mnogim izazovima odrastanja. Njegov unutrašnji svet, način na koji sagledava stvari oko sebe, ubrzano se menja. Menjaju se odnosi unutar porodice, kako usled suočavanja sa brojnim problemima, tako i usled odrastanja glavnog junaka, a menja se ubrzano i nepovratno i mikrosvet u kojem je glavni junak do tada živeo - bliski ljudi zauvek odlaze, nepravda umesto pravde pobeđuje, porodica se rastura. A mora se odrastati - objasnio je Đurić.
Na pitanje koliko je danas važno pisati o temi odrastanja i neodrastanja, Đurić je rekao da je i neodrastanje bitan dio odrastanja.
- Različito ga možemo tumačiti, često i negativno ili kao beg od stvarnosti, nespremnost za stvarnost, ali isto tako i zadržavanje određenih tragova detinjstva i detinjastosti i u zrelom dobu koji nam omogućavaju da prevazilazimo generacijski jaz i da nastavimo da se iskreno radujemo i malim stvarima - naveo je Đurić.
Govoreći o izazovima pisanja za djecu u savremenom dob, istakao je da se u moru raznovrsnih sadržaja često izgube oni koji se ističu kvalitetom.
- Razlog tome samo je delimično, ako je i uopšte, u deci i mladima. Agresivni sadržaji, iza kojih stoje prvenstveno ekonomski, mada nekad i ideološki interesi, deci su lako dostupni putem interneta. To nije zato što je internet sam po sebi loš, naprotiv, već što se nekim drugim kanalima mnoge teže stiže do dece, recimo, kroz školski program ili radio - ispričao je Đurić.
Prema njegovim riječima, problem je odsustvo kvalitetnih sadržaja za djecu i mlade ili njihova nevidljivost usljed patološke komercijalizacije savremenog života.
- Uloga škole, zajednice, ali i celog društva bi morala biti značajnija u činjenju tih kvalitetnih sadržaja dostupnim deci i mladima. Samim tim, najveći izazov stvaranja za decu danas krije se u bojazni da li će rezultat vašeg rada uopšte stići do mladih. A zatim, ukoliko i stigne, da li će moći da se izbori za pažnju mladog čoveka u moru drugih agresivnih sadržaja - kazao je on.
Naglasio je da, da bismo to uspjeli, kao društvo moramo više pažnje da posvetimo razvijanju znanja i vještina kod mladih osoba kako bi dali prednost kvalitetnim sadržajima i kako bi se na njima zadržali.
Značaj
Đurić je naglasio da nagrada "Sovica" predstavlja iznenađujući dokaz da je nekome stalo do vrijednih i kvalitetnih sadržaja za djecu i mlade, te da uz anonimnost konkursa i objektivan žiri pojedine književne nagrade i dalje imaju smisla.
- Postojanje ovakve nagrade, a mislim da sem nje postoji još samo jedna slična u regionu, deluje podsticajno na autore da i dalje stvaraju vredna dela - naveo je on.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
