Pola vijeka Velikog Bleka kod Srba

BANjALUKA - Izdavačka kuća "Golkonda" objavila je specijalno tvrdokoričeno kolekcionarsko izdanje "Velikog Bleka" pod nazivom "Sinovi šume", povodom 70 godina ovog kultnog stripa.

U pitanju je raskošno izdanje koje sadrži prve dvije epizode redovne serije Velikog Bleka, epizoda crtana povodom jubileja pilot epizoda iz pedesetih, koja je prethodila cijelom serijalu, zatim ekskluzivni tekstovi i sve to spakovano u 320 strana velikog formata u koloru.

Na neki način ovom knjigom "Golkonda" se pridružuje proslavi dvostrukog jubileja stripa, koji je nastao u Italiji, ali je na mnogo načina postao i domaći brend. Naime, krajem 1974. godine, preciznije 20. decembra, u izdanju novosadskog "Dnevnika" kao 128. broj u kultnoj ediciji "Lunov Magnus strip", po prvi put je među ljubitelje domaćeg stripa zakoračio plavokosi mišićavi traper, poznat kao Blek Stijena ili Veliki Blek.

Obučen u krzneni prsluk na golo tijelo, hlače i čizme te neizbježnu trapersku kapu sa repom, ovaj plavokosi div stekao je kultni status na Balkanu, a uz Zagora, Dilana Doga i Teksa Vilera brzo je postao jedan od najpopularnijih italijanskih stripova, izdavanih na srpskom jeziku.
U svijetu stripa pojavio se davne 1954. godine u Italiji, iz pera i kista kultnog torinskog trojca poznatog pod imenom "Essegesse", koga su sačinjavali Đovani Sinđeto (1922-1991), Dario Gucon (1926-2000) i Pjetro Sartoris (1925-1989) i smatra se centralnim od njihova tri najpoznatija junaka, uz Kapetana Mikija te Komandanta Marka. Strip je originalno nazvan "Il Grande Blek", a na ovim prostorima junak je najpoznatiji pod nadimkom Blek Stijena ili Veliki Blek, zbog dugogodišnjeg izlaženja u okviru edicija "Lunov Magnus strip" i "Strip Zabavnik", na srpskom jeziku. 

U principu, to je klasični avanturistički vestern strip inspirisan djelima Fenimora Kupera, Karla Maja i Zena Grejna, namijenjen najmlađoj, đačkoj publici uz vrlo pažljivu upotrebu nasilja i jezika. Pisan je i crtan kao idealističko crno-bijelo usmjerenje u kojem traper Blek, glavni junak ovog stripa, posjeduje sve one osobine junaka iz arhetipskih mitova, neustrašiv, odan, pošten, jak i pravedan heroj koji predvodi američke patriote u borbi protiv zlih britanskih okupatora u ratu za nezavisnost SAD, a vrhunac skarednosti je psovka: "Jelenskih mu rogova". 

Tu su i dva pomagača, zadužena za humoristički momenat, plavokosi dječak Rodi i Profesor Okultis, simpatični doktor sveznalica te brojni prepoznatljivi karakteri i simboli epohe poput doseljenika, Indijanaca, lovaca, gusara i vojnika.

Ukratko, strip koji se brzo prevaziđe odrastanjem, ali koji ostavlja jak nostalgičan utisak, posebno ako ste odrasli u SFRJ, gdje je u jednom momentu imao jednako popularnost kao u Italiji uz fantastične tiraže od 100.000 primjeraka. Sam junak je idealista, ali burne prošlosti, porijeklom Francuz po imenu Janik Larok, plemićki sin koji je kao mlad čovjek bio u zatvoru, bavio se gusarenjem i istraživanjem američkih divljina, da bi se skrasio kod indijanskog plemena, koje će doživjeti pokolj od strane engleske vojske, a Bleka pretvoriti u ogorčenog neprijatelja crvenih mundira.

Trojka "Essegesse" strip je napustila nakon 1965. godine, zbog neslaganja autora sa izdavačem "Darde", koji je zadržao autorska prava, a strip su nastavili raditi razni drugi autori uz osjetan pad kvaliteta u pričama i crtežima. Osim u Italiji i Jugoslaviji objavljivan je u Francuskoj, Grčkoj, Turskoj i skandinavskim zemljama, ali je zanimljivo da je zbog velike potražnje novosadski "Dnevnik" dobio licencu za svoje izdanje 1978. godine, u izdanju poznatom kao "JU Blek" . 

Pisci su bili Petar Aladžić, Predrag Ivanović, Miodrag Milanović, Ivica Mitrović i Svetozar Obradović. Na spisku umjetnika našli su se Branislav Kerac, Stevan Brajdić, Milorad Žarić, Miodrag Ivanović, Predrag Ivanović, D. Ivković, Bojan Kerzan, Pavel Koza, Vladimir Krstić, Spasoje Kulauzov, Marinko Lebović, B. Ljubičić, Stevo Maslek, Nikola Maslovara, Radič Mijatović, Željko Mitrović, Slavko Mitrović, Slavko Pe, Zdravko Popović, Sibin Slavković, Ljubomir Filipov i Adam Čurdinjaković. 

Epizode "Gužva u Bostonu" i "Blago zelenih močvara" premijerno su objavljene u "Lunovom Magnus stripu" u martu i aprilu 1978. godine. Prvobitna namjera je bila da se povremenim objavljivanjem "JU Bleka" popune rupe koje bi se eventualno pojavile u produkciji. Ipak, odziv publike je prevazišao očekivanja redakcije i uredništvo je, predvođeno Sretenom Draškovićem, preduzelo korake da se domaća produkcija učvrsti i pretvori u redovnu pojavu. 

Ugovorom se "Dnevnikova" produkcija tretirala kao ravnopravna produkciji iz Italije i Francuske. Producirano je više od 70 epizoda, uključujući i album naljepnica uz mnogo drastičnije postavljen kurs u odnosu na italijansku verziju, sa više nasilja, seksa i mračnijih priča, prilagođenih ukusu starije publike i samog duha vremena, posebno u pričama koje je crtao Bane Kerac za izdanje "Strip Zabavnik". On sam je u intervjuu za portal "stripovi.com" rekao da je iskoristio zauzetost scenariste Svetozara Obradovića da polako razbije cenzurske norme unutar "Dnevnika".

- U jednom momentu sam zbog Obradovićeve prezauzetosti preuzeo sam na sebe kompletan scenario i tako dobio priliku da Blekov lik skroz potčinim sebi. Prvo što sam uradio bilo je to da izbacim Profesora i Rodija iz priče, jer sam želeo da strip oslobodim elemenata za dečji uzrast. Kompromisno sam ih ubacio kao pasivne slušaoce priče o prvim danima Blekovog dolaska na američki kontinent i počeo da gradim lik Bleka suprotan od "dozvoljenog". U epizodi "Slomljeno srce" prvi put su se pojavile scene sa otvoreno prikazanim seksom, krv, žestoka kritika kolonijalnog osvajanja i istrebljivanja Indijanaca i vidljivo izbegavanje osnovnih Blekovih tema kao što su patriotizam, kolektivno herojstvo i agresivno moralisanje, što je naravno zgrozilo konzervativni lektorski tim. Srećom, autoritet iznad njih je bio Drašković koji je imao osećaja za tadašnja savremena kretanja u stripu i koji je tolerisao ove sitne ispade. Počevši od "Male Šape" koja je praktično indijanska verzija "Ket Klev", zatim indijanskog poglavice obrazovanog na Oksfordu i Otava Tea, koji je omaž romanima Karla Maja do Poručnika Dedheda kojeg se nijedan horor film ne bi postideo, likovi u epizodi su sve samo ne uobičajen dijapazon nužnih prijatelja i predvidljivih negativaca - rekao je Kerec.

Domaća verzija Blekovih avantura dodatno je učvrstila slavu ovog junaka, koji je bez obzira na prosječnost priča i dječji duh serijala stekao ogromnu slavu na domaćem tržištu. Određene sličnosti glavnog junaka sa domaćom narodnom epikom i hajdučkim mitovima te geg humor, veoma blizak našem mentalitetu, jednostavno su pogodili žicu publike. 
Gašenjem "Dnevnikovih" strip edicija, tokom devedesetih, priče o Bleku su prestale izlaziti, ali stara izdanja su živjela svoj život kod čitalaca, a nostalgija je radila ostalo. Stidljivo su se nakon rata počela pojavljivati razna izdanja, kako u Srbiji, tako i u Hrvatskoj, pojavili su se razni integrali "JU Bleka", da bi "Golkonda" oživljavanjem edicije "Lunov Magnus strip" počela novi život Bleka Stijene kod Srba. 

I ne brinite, bez obzira na sve promjene u svijetu stripa odziv na junaka, koji se obučen u krzno bori za pravdu i slobodu, i dalje je odličan. Neki junaci su prosto veći od drugih.

"GOLKONDA"

Izdavačka kuća "Golkonda" oživjela je nakon tri decenije pauze legendarnu kiosk ediciju "Lunov Magnus strip", unutar koje je Blek Stijena počeo novi život u epizodi "Kavez". 

U pitanju je epizoda koja je trebalo da izađe za originalnu ediciju novosadskog "Dnevnika", pod rednim brojem 999, ali zbog sankcija i gašenja "Dnevnikovih" strip izdanja 1992. godine nikad nije ugledala svjetlo dana. Strip je djelo scenarista Roberta Rencija i Svetozara Obradovića te crtača Marinka Lebovića. U novom srpskom izdanju obje epizode su objedinjene u jedan broj na 96 crno-bijelih strana, a naslovna strana je djelo slavnog srpskog strip autora Branislava Baneta Kerca. Nakon toga je objavljeno još nekoliko epizoda poput "Slomljenog srca", "Divlje mačke", "Izgubljene doline" i druge.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.