Panel diskusija na Sajmu knjige: Jezik zanemaren više nego ikada

Jezička pismenost u medijima, dnevnim novinama, na televizijama, upotreba ćirilice i latinice, te trud koji pojedinci ulažu u pravilnost upotrebe normiranog jezika samo su neke teme koje su bile zastupljene u razgovoru između našeg poznatog lingviste Milorada Telebaka, književnika Marka Šelića i više asistentkinje na Filološkom fakultetu u Banjaluci Sonje Lero-Maksimović sa moderatorkom Milijanom Bojić.

- Ne bih se samo sveo na jezičku pismenost u medijima, nego na jezičku pismenost, odnosno polupismenost, odnosno nepismenost uopšte. Jezik nikada nije bio tako zanemaren, tako napušten i zapušten kao što je to danas. Već decenijama jedan apsurd vlada.- rekao je Telebak

- Srpski jezik se ne uči u srpskim školama. Uči se najviše književnost, i to najčešće bez čitanja književnih djela. To nema svrhe i ima mali efekat. Ne može se književnost učiti bez čitanja djela. Jezik treba učiti da bi mogao da obavi funkcije koje ima. Da bi obavio funkcije, mora biti normiran i znači da ga treba učiti - rekao je Telebak i dodao da je jedan od najvećih problema današnjice najezda stranih riječi u medijima i uopšte u govoru.

Književnik Marko Šelić Marčelo osvrnuo se na svijetle i pozitivne primjere upotrebe jezika, te istakao probleme u kojima se jezik danas nalazi.

- Bio sam prisutan u medijima dok se u medijima smelo govoriti slobodno. Ono što i dobronamerni laik, a ne čovek od esnafa, može da primeti jeste da je teško govoriti o jezičkoj kulturi u medijima, u kojima ne vlada ni notorna kultura. Tu je reč o otvorenoj ljubavi prema prostakluku ili koketeriji koja se ne skriva. - naglasio je Šelić.

- Ako se ne dozovemo kolektivnoj odgovornosti, voleo bih da se makar dozovemo pojedinačnoj odgovornosti. Svako ko ima iole prostora u medijima odgovara za sopstveni jezik i nastup u medijima i kojoj obali će se prikloniti - da li ste na strani uprostačenja države i nacije ili odbrani jezika. Bilo bi sjajno kada bi se za pismo borili oni koji se bore za jezik. Sve liči na onu frazu da je na delu osveta loših đaka - dodao je Šelić.

Sonja Lero-Maksimović osvrnula se na upotrebu jezika na internetu te na postojanje pozitivnih i negativnih primjera u pomenutoj sferi.

- S jedne strane imamo zvanične stranice institucija, medija, i to su stranice gdje očekujemo da će pravopisna norma biti poštovana. Sa druge strane imamo neformalnije stranice, gdje ne možemo očekivati normirani vid jezika. Neophodno je da sve krene od obrazovanja - rekla je Sonja Lero-Maksimović i dodala da je jedna od važnijih stavki da ljudi koji se bave pisanjem u bilo kakvom obliku treba da se zanimaju za jezik jer ga koriste kao glavno oruđe za sve i treba da ga koriste u najpravilnijem i najboljem obliku.

Treća panel-diskusija "Aktuelna pitanja u izdavaštvu" biće održana večeras.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.