Otvoren 31. međunarodni sajam knjige "Banja Luka 2026": Knjige nas uče da prepoznamo puteve spasenja

BANjALUKA – Prava, istinska srpska kultura, ona koja objedinjuje kako pogled na nas same iznutra koji nam je obezbedio Vuk Karadžić tako i pogled spolja, iz drugih kultura koji nam je obezbedio Dositej Obradović, uvek i zauvek mora biti kultura knjige.

Ovim riječima iz  besjede Predsjednika Matice srpske, dr Dragana Stanića, svečano je otvoren je 31. međunarodni sajam knjige "Banja Luka 2026", u organizaciji "Glasa Srpske".

Zadatak da čuvamo svijest o našem nacionalnom zajedništvu

Istaknuti pjesnik i pisac poznat i pod umjeetničkim imenom Ivan Negrišorac, naveo je takođe da ovogodišnji "Glasov" praznik knjige protiče u znaku velikih i važnih jubileja srpske kulture, koja nas je spajala u jedno, kada su političke i geogrfaske granice razdvajale.

-Ako smo u vremenu Dositeja i Vuka kao narod živeli u različitim državama, onda je to stanje tek donekle uporedivo sa današnjim vremenom kada živimo u mnoštvu država, ne samo u matičnim državama kakve su Republika Srbija, Republika Srpska i Crna Gora, nego i u više okolnih država, ali i u mnoštvu država širom sveta gde su naši sunarodnici u istinskom rasejanju, kao klasična dijaspora, rekao je Stanić

Pisac je istakao da je jedan od izuzetno važnih zadataka današnje srpske kulture i srpske knjige jeste da čuvamo svest o našem nacionalnom zajedništvu i da ne dozvoljavamo da nas bilo kakvim pritiscima spolja neko primorava da odustanemo od negovanja našeg nacionalnog bića.

-To takođe znači da ne smemo odustati pre svega od temeljnih kulturnih vrednosti koje čine da svako od nas jasno može sebe prepoznati kao Srbina, kao nosioca onih kulturnih vrednosti koje su itekako uočljive bar od vremena  velikog župana Nemanje i Svetoga Save, te od njihovog savremenika Kulina bana, pa do našega doba. I u vremenu ovih naših, srpskih vladara umeli smo živeti u procepu između naroda i država koji su bili jači od nas, pa to pogotovo umemo da činimo danas, kad nam Republika Srpska, kao najveći srpski dobita u raspadu SFR Jugoslavije, obezbeđuje stabilnost na ovom delu, često užarenog balkanskog prostora,   Stoga objedinjujmo sopstvenu, srpsku kulturu i široka srca i slobodno stupajmo u dijalog sa svim kulturama sveta! Činimo sve to znajući da imamo dovoljno snage da sebe u tom dijalogu ne izgubimo, ali da tim dijalogom možemo samo jačati i postajati sve otporniji, rekao je Stanić.

Svečanom otvaranju prisustvovali su brojni predstavnici kulturnog i javnog života, izdavači, pisci i ljubitelji knjige,

Knjiga je mnogo više od papira i slova. 

Ministar kulture i prosvjete Republike Srpske Borivoje Golubović naveo je da je više od tri decenije ovaj Sajam je mjesto susreta pisaca, izdavača i čitalaca i jedan od važnih događaja našeg kulturnog života.

- A knjiga je mnogo više od papira i slova. Ona čuva naše pamćenje, našu književnost i kulturu, ali nam istovremeno otvara prostor za nove ideje i znanje. Zato je važno da knjizi damo mjesto koje zaslužuje, a posebno da podržimo one koji je stvaraju – naše pisce i izdavače, rekao je Golubović.

On je naveo da ministarstvo prosvjete i kulture nastoji da tome da svoj doprinos.

- Ove godine dodijelili smo 16 stimulacija autorima za nova književna djela, tri stimulacije nagrađenim autorima i tri za prevod književnog djela. To je potvrda da u Republici Srpskoj imamo kvalitetne pisce i snažnu književnu scenu. Ali, jednako je važno da te knjige dođu do čitalaca. Posebno do djece i mladih. Jer čitanje nije samo način da provedemo slobodno vrijeme. Kroz čitanje učimo da razmišljamo, da postavljamo pitanja i da bolje razumijemo svijet oko sebe. I upravo zato nam je ovaj Sajam važan. On promoviše knjigu, ali i kulturu čitanja.

Ovogodišnji Sajam ima i posebnu simboliku. Ove godine obilježavamo 200 godina postojanja Matice srpske, jedne od najznačajnijih institucija srpske kulture. Dvije stotine godina jedne institucije govore o snazi ideje na kojoj je osnovana – da se društvo čuva i razvija kroz znanje, obrazovanje, nauku i kulturu. A posebno mjesto u tome imaju jezik i pismo. Jer jezik nije samo sredstvo komunikacije. U njemu su naše pamćenje, naše priče i dio našeg identiteta, rekao je Golubović.

Među zvaničnicima koji su se obratili bili su  gradski menadžer Grada Banjaluka Mirna Savić Banjac.

- Grad Banjaluka je izuzetno ponosan na Sajam knjige i nezamislivo je doživjeti ovaj grad bez manifestacije koja je postala jedan od njegovih kulturnih simbola, posebno u vremenu u kojem je čitana riječ nekako u drugom planu. Naša je zajednička misija da ovaj sajam i knjigu generalno postavimo kao kulturni zadatak pred naletom nekih drugih vrijednosti, ali i kao kritičku misao unutar društva - rekla je Mirna Savić  Banjac.

Ministar kulture Republike Srbije Nikola Selaković,rekao je srpski kulturni prostor  nedjeljiv i zajednički,

-  Ovaj sajam je za nas izuzetno značajan pre svega što je uz Beogradski sajam navjeća manifestacija koja čuva srpski jezik i kulturu, posebno ćirilicu kao naše nacionalno pismo  – istakao je Selaković.

Dodatni značaj, dodao je, ovaj sajama ima u tome što su formalno otvoreni Dani Srbije u Republici Srpskoj sa preko 60 događaja širom Srpske.

- Naravno, dodatni motiv nam je činjenica da se ove godine obilježava 200 godina Matice srpske, ali i 150 godina od rođenja Bore Stankovića i Milana Rakića, što je idealna prilika da zajedno obilježimo ove kulturne jubileje - rekao je Selaković

"Glasov" praznik u znaku važnih godišnjica

Ovogodišnji "Glasov" praznik knjige protiče u znaku važnih godišnjica - 200 godina od osnivanja Matice srpske, najstarije književne, kulturne i naučne institucije koja već dva vijeka čuva i trajno spaja srpski narod kroz pisanu riječ, te 150 godina od rođenja dvojice velikana srpske književnosti, Borisava Bore Stankovića i Milana Rakića.

Predsjednik Udruženja izdavača Republike Srpske i urednik u Izdavačkoj kući "Besjeda", jedan od osnivača Sajma knjige, Nenad Novaković rekao je za "Glas Srpske" da je ponosan na manifestaciju koja je iz čistog entuzijazma prerasla u događaj na ponos Banjaluke i Republike Srpske.

"Sada kada se prisjetim te 1996. godine, vratim se u neko vrijeme entuzijazma, energije i vizije šta mi to možemo, hoćemo i želimo u budućnosti. Prije svega u kulturi i izdavaštvu. Naš Sajam knjige je sada kulturna manifestacija prema kojoj se u kulturi računa kalendar događanja u izdavaštvu. Potreban nam je sada možda više nego nekih godina. To je sada ozbiljna manifestacija sa tradicijom i rezultatima koja gazi četvrtu deceniju postojanja", rekao je Novaković.

Prema njegovim riječima, Sajam je odavno prevazišao granice BiH i postao važna regionalna manifestacija posvećena knjizi i izdavaštvu.

"Ovo je manifestacija koja je odavno prešla granice BiH i krči puteve knjige i kulture tamo gdje drugi ne mogu ili zastanu", rekao je Novaković.

Govoreći o položaju knjige u savremenom društvu, Novaković je ocijenio da se, uprkos čestim ocjenama da je knjiga ugrožena, nikada nije više čitalo, pisalo, stvaralo i objavljivalo.

On je naglasio i značaj Udruženja izdavača Republike Srpske, koje, uz podršku Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske i saradnju sa "Glasom Srpske", tradicionalno učestvuje na banjalučkom Sajmu.

"Značajno je to što i oni izdavači i autori sa jednim ili više izdanja nađu svoj prostor i mogućnost da se pojave na Sajmu i pokažu šta su radili između dva sajma. Manifestacija je na ponos i čast 'Glasa Srpske', Grada Banjaluke i Republike Srpske. Na mnogaja ljeta", poručio je Novaković.

Program 31. međunarodnog sajma knjige "Banja Luka 2026" nastaviće se brojnim promocijama, susretima sa autorima, predstavljanjima izdavača i književnim programima, potvrđujući još jednom značaj ove manifestacije za kulturni život Banjaluke i Republike Srpske.

Na sajmu će učestvovati više od 100 izlagača, među kojima su najveće izdavačke kuće iz regiona poput Lagune, Vulkana, Službenog glasnika, Prometeja, Pčelice i brojnih drugih. Tokom šest sajamskih dana Dvorana "Borik" biće mjesto susreta pisaca, izdavača, čitalaca i ljubitelja knjige, uz program koji povezuje savremenu književnost, istoriju, kulturu i duhovnost srpskog kulturnog prostora. U petak, 25. septembra, u 13 časova biće dodijeljene nagrade 31. Međunarodnog sajma knjige "Banja Luka 2026".

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.