Odlazak majstora pisane riječi: Preminuo književnik i scenarista Slaven Radovanović

Branislav Predojević
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Slaven Radovanović/Skrinšot Foto: Promo | Slaven Radovanović/Skrinšot

BEOGRAD – Srpska književnost i kulturna scena ostale su bez jednog od svojih najautentičnijih stvaralaca. Istaknuti srpski književnik, scenarista i dramaturg Slaven Radovanović preminuo je u 79. godini života, ostavljajući iza sebe bogat opus obilježen fantastikom i specifičnim senzibilitetom.

Radovanović je rođen u Valjevu 1947. godine, a svoju prozu, koju je objavljivao još od 1968. godine u listovima i časopisima širom nekadašnje Jugoslavije, brzo je skrenuo pažnju kritike i čitalačke publike. Njegova djela, često prožeta elementima magijskog realizma, postala su neizostavan dio brojnih antologija.

Književni opus: Od "Tešnjarskog ljetopisa" do "Tri dana trista godina"

Tokom decenija stvaralaštva, Radovanović je objavio niz značajnih zbirki priča i romana koji su učvrstili njegovo mjesto u savremenoj srpskoj književnosti. Među njegovim najpoznatijim zbirkama priča izdvajaju se "Letopis Tešnjarski" (1975), "Kolubara na nebu" (1983), "Udarac viteškom čizmom" (2014) i "Pripovetke" (2017).

Kao romansijer, potpisao je naslove koji su izazvali veliku pažnju:

  • "Kremanska ruža" (1982, 1988 – prošireno izdanje, 2017)
  • "Obrnuta crkva" (1990)
  • "Povest o spisu Rajmonda Lila" (2001)
  • "Nije bilo sunca" (2010)
  • "Tri dana trista godina" (2018)

Za svoj rad nagrađen je priznanjem "Mladost" za neobjavljenu priču (1972) i književnom nagradom Udruženja književnika Kosova "Lazar Vučković" (1996).

Uspjeh na filmskom platnu i Kanski festival

Pored književnog rada, Slaven Radovanović je ostavio dubok trag i u kinematografiji. Autor je scenarija za filmove "Atoski vrtovi" (1990/91) i "Nečista krv" (1992/93). Upravo za scenario filma "Nečista krv" dobio je prestižnu nagradu 1996. godine, a isto ostvarenje prikazano je na čuvenom Kanskom festivalu iste godine, čime je njegov rad dobio i međunarodno priznanje.

Bio je dugogodišnji član Udruženja književnika Srbije. Odlaskom Slavena Radovanovića srpska književna scena izgubila je autora izrazitog senzibiliteta i autentičnog glasa, čiji će opus nastaviti da živi kroz nova čitanja i tumačenja budućih generacija.

Branislav Predojević Urednik rubrike kultura

U novinarstvu je, na poslovima novinara i urednika, od 1997. godine. U „Glasu Srpske“ radi od 2021. godine. Uža oblast kultura.

Sve vijesti autora →

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.