Novi roman Džona Irvinga u izdanju "Lagune": Velika istorijska saga "Kraljica Ester" na srpskom jeziku

Sanja Mikić
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Novi roman Džona Irvinga u izdanju "Lagune": Velika istorijska saga "Kraljica Ester" na srpskom jeziku Foto: Promo | Novi roman Džona Irvinga u izdanju "Lagune": Velika istorijska saga "Kraljica Ester" na srpskom jeziku

BEOGRAD – Izdavačka kuća "Laguna" objavila je šesnaesti roman proslavljenog američko-kanadskog pisca Džona Irvinga pod nazivom "Kraljica Ester" na srpskom jeziku.

Novi roman donosi veliku istorijsku sagu o identitetu, ljubavi, antisemitizmu, preživljavanju i potrazi za pripadnošću u turbulentnom 20. veku.

Povratak u svet sirotišta u Sent Klaudu

Četrdeset godina nakon kultnog književnog ostvarenja "Kućna pravila" Irving vraća čitaoce u poznati svijet sirotišta u Sent Klaudu i okruženje doktora Vilbura Larča, donoseći obimnu i potresnu priču o sudbini Ester Naht.

Rođena u Beču 1905. godine, glavna junakinja odmalena se suočava sa surovim životnim udarcima. Na putu ka Americi ostaje bez oca, a nedugo po dolasku u Portland njenu majku ubijaju antisemiti. Ostavši potpuno sama u tuđem svetu, Ester dospeva u sirotište u Mejnu. Budući da u toj sredini gotovo i nema jevrejskih porodica koje bi je usvojile, a predrasude okoline sežu duboko, njena sudbina u ranom djetinjstvu djeluje potpuno neumoljivo. Prekretnica nastaje u njenoj četrnaestoj godini, kada u njen život ulazi porodica Vinslou – ugledni dobrotvori iz Nove Engleske koji veruju da su ljudskost, dobra volja i saosjećanje znatno važniji od porijekla i religije. Zahvaljujući njihovoj toplini i razumijevanju, Ester prvi put u životu spoznaje istinski smisao doma i prihvatanja. Međutim, duhovi prošlosti i dalje je pozivaju na put. U želji da razotkrije sopstvene korjene i razumije sopstveni identitet, ona se vraća u Beč, dok je sjenke istorije i dramatične društvene promjene neprestano vode kroz razne krajeve svijeta, sve do Jerusalima 1981. godine.

Istraživanje i empatija kao ključ pisanja

Pisac Džon Irving smatra da pisac ne treba da se oslanja samo na sopstveno iskustvo, već mora kroz temeljno istraživanje i upoznavanje različitih ljudi da razvija empatiju i konstantno uči o nepoznatim situacijama kako bi uvjerljivo stvarao likove

- Empatija se javlja kada zamislite sebe u tuđoj koži. Volim da zamišljam "strane" situacije ili likove – odnosno "strane" za mene. Ovo zahtijeva da se nauči nešto novo, da provedete vrijeme sa policajcima koji istražuju ubistva, ili sa ginekolozima, majstorima tetoviranja, seksualnim radnicima, crkvenim orguljašima ili misionarima – šta god je potrebno da biste naučili. Nisam postao pisac da bih blebetao o svojim životnim iskustvima. Da biste bili pisac, morate učiti. Učiti stvari koje ne znate zahtijeva više od putovanja; morate da upoznajete ljude u čijoj koži možete da se zamislite, rekao je Irving.

Novi Irvingov roman štampan je na latinici, u mekom povezu na 400 strana, u prevodu Ane Grbić.

Bogata biografija proslavljenog autora

Džon Irving je rođen 1942. godine u Ekseteru u Nju Hempširu. Svoj prvi roman "Oslobađanje medveda" objavio je 1968. godine. Pored bogate književne karijere, dvadeset godina se takmičio u rvanju i radio kao trener, zbog čega je postao i član Nacionalne rvačke dvorane slavnih u Oklahomi. Svjetsku slavu stekao je romanom "Svet po Garpu" za koji je 1980. godine dobio Nacionalnu književnu nagradu, dok je 2000. godine osvojio Oskara za najbolji adaptirani scenario za film "Život nema pravila" (adaptacija romana "Tuđa pravila"). Autor je brojnih bestselera poput "Molitva za Ovena Minija" i "U jednoj osobi", a njegovi radovi do danas su prevedeni na skoro četrdeset jezika.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.