Objavljena knjiga "Aforizmi na žaru" autorke Aleksandre Glišić: Humor secira i male i velike životne stvari

BANjALUKA – Izdavačka kuća "Besjeda" izdala je knjigu "Aforizmi na žaru" autorke Aleksandre Glišić.

Zbirka aforizama prva je objavljena knjiga Aleksandre Glišić, bibliotekarke Narodne i univerzitetske biblioteke RS, a aforizme je počela da piše kao odgovor na društveno-politička zbivanja, ali i kao reakciju na brojne situacije u kojima se svakodnevno nalazi.

Duhoviti otpor svakodnevnici

Kako autorka kaže, naziv nije slučajan već je svjesno odabran zato što je zapravo dio jednog aforizma kojim i počinje ova zbirka

- U cjelini ovaj aforizam glasi: "Ženo, šta je za ručak? Aforizmi na žaru."  On je dio cjeline u knjizi koja je naslovljena "Riznica bračnih dužnosti (nužnosti)". Svakako da je prvenstveno namijenjen svakodnevici koju svako od nas proživljava, kaže autorka. 
Kako pisac Miladin Berić ističe u recenziji, pojava ove knjige značajna je i zbog toga što je u pitanju ženski autor

- Kao prvo, sama pojava Aleksandre Glišić na aforističarskoj sceni Republike Srpske, posebno Banje Luke je svakako značajno osvježenje, posebno što je u pitanju, kao što smo već više puta naglasili, žensko aforističarsko pismo koje je u banjalučkom krugu aforističara (već nas je toliko da se možemo nazvati krugom) njegovao i njeguje veoma mali broj dama. A taj ženski aforističarski glas je zbog zamora muškog materijala i te kako potreban ovoj sredini - kaže Berić.

Na pojavu svoje knjige u tradicionalno muškom žanru osvrnula se i sama autorka i istakla to kao prednost, a ujedno je prokomentarisala i status žene u književnosti.

- Možda je baš ta mala zastupljenost žena među aforističarima i prednost. Baš kao i u životu, muške i ženske teme su nekada potpuno suprotne. Ne bih rekla da postoji potpuno ženski ugao gledanja, jer neke pojave nas se tiču potpuno identično. Na polju satire se nije ništa teže izboriti sa muškim narativom nego što je to u običnom životu. Svijet je poprilično naklonjen muškoj populaciji, pa je ova književna borba među lakšima koje mi žene vodimo. Takođe, neke od tema kojim se bavim u svojim aforizmima jesu tipično ženske. Ali to je takođe potpuno logično. Ženama nije lako da se izbore za svoje mjesto, pa ni književnost nije izuzetak - ističe Glišićeva. 

Savršena forma za brzu rekaciju

Autorka piše i poeziju koju je objavljivala u časopisu "Putevi", a njena drama "Puna linija" premijerno je izvedena 2011. godine u produkciji Banjalučkog studentskog pozorišta, na sceni GP "Jazavac". Ipak, kako sama kaže, pisanje knjige aforizama došlo je prilično spontano

- Aforizmi su došli na red poslije poezije i proze koje sam godinama pisala. I stigli su potpuno prirodno, kao odgovor na sve sa čim se susrećem. Ti susreti se nekada odvijaju sa prijateljima, porodicom, a nekada sa radnim kolegama i ljudima sa kojima poslovno sarađujem.

Upravo zato što su kratka forma aforizmi su idealni za pisanje, ali i objavljivanje na društvenim mrežama. To je zapravo savršen način da u samo jednoj rečenici kažete mnogo. I ne moraju nužno biti usmjereni na velike društvene promjene. Nekada možda samo na sitnice koje primjećujete na svakom koraku. Iako su naslovljeni kao "Aforizmi na žaru", u stvarnosti su se dugo krčkali - kaže Glišićeva.

Recenzent ističe kvalitet aforizama koje je autorka uvrstila u knjigu, a i ona sama daje uvid u to u kojoj mjeri su društvene mreže i književne večeri uticale na odabir aforizama koje je odlučila da priredi za čitaoce

- Prve aforizme objavljivala sam na društvenim mrežama. To je dobra strana društvenih mreža. I prvi sud dobijate tu. Prvu pozitivnu i negativnu kritiku. A tek kasnije su stigli prvi nastupi na književnim večerima i podnevima. Reakcija ljudi koji vas slušaju uživo je dragocjena. I negdje smo se našli na pola puta pri izboru aforizama za prvu zbirku - rekla je Glišićeva.

Knjiga je u mekom povezu na 112 strana, a dizajn korica i knjige uradio je Srđan Vojvodić.

Autorka aforizama Aleksandra Glišić rođena je 1981. godine u Mostaru. Osnovnu školu i gimnaziju pohađala je u Mostaru i Nevesinju, a od 2000. godine živi u Banjaluci, gdje je diplomirala na Filozofskom fakultetu, na Odsjeku za žurnalistiku. Radila je šesnaest godina u dnevnim novinama "Glas Srpske", gdje je bila novinar i urednik rubrike Kultura, kao i vikend izdanja "Glas Plus", a od 2020. godine radi u NUBRS. Živi porodičan život i majka je Sofije i Isidore.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.