Objavljen prevod romana "Evrotreš" Kristijana Krahta: Ljudi sa pogrešne strane istorije

Sanja Mikić
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Imprimatur/Evrotreš Foto: Promo | Imprimatur/Evrotreš

BANjALUKA- Izdavačka kuća "Imprimatur" iz Banjaluke objavila je prevod romana "Evrotreš" autora Kristijana Krahta, jednog od najznačajnijih savremenih autora koji stvaraju na njemačkom jeziku.

Ovaj književni novitet već je privukao veliku pažnju svjetske javnosti kada je originalno izdat 2021. G., a domaća publika sada ima priliku da čita djelo koje se našlo u širem izboru za međunarodnu Buker nagradu 2025. godine, kao i u užim izborima za Njemačku književnu nagradu i Švajcarsku književnu nagradu 2021. godine.

Putovanje kroz Švajcarsku

Roman "Evrotreš" počinje u Cirihu, gdje se Kristijan vraća da bi preuzeo brigu o svojoj osamdesetogodišnjoj majci nakon njenog otpuštanja iz psihijatrijske ustanove. Njihov odnos je zamršen i nestabilan, a dodatno ga određuje teška porodična prošlost, oličena u djedu koji je bio blisko povezan s nacističkim režimom.

Njih dvoje potom kreću na specifično putovanje iznajmljenim taksijem kroz Švajcarsku, noseći sa sobom majčino ogromno bogatstvo. Tokom puta pokušavaju da ga podijele potpuno nepoznatim ljudima, ali se ispostavlja da je bogatstvo takvih razmjera iznenađujuće teško proćerdati. Zategnuti u svom disfunkcionalnom odnosu, narator i njegova majka se ne vole baš mnogo. Majka je terminalno bolesna zavisnica od alkohola i lijekova protiv bolova, a nekoliko novih problema dodatno zakomplikuje njihov prvobitni plan, jer čak i obično podizanje gotovine postaje zahtjevna vježba frustracije.

Svjetska kritika o Krahtovom remek-djelu

Nakon objavljivanja na engleskom jeziku u Ujedinjenom Kraljevstvu 2024. godine, ugledni "Vašington post" je napisao da je "Evrotreš" jednostavno uživanje za čitanje. Kritičari ističu da je naratorova majka nezaboravno književno djelo, a sam roman briljantan i uznemirujući obračun sa istorijom, sjećanjem i svim dvosmislenostima koje su svojstvene umjetnosti pisanja fikcije.

Marsel Teru je u svom prikazu za "Gardijan" naveo da je "Evrotreš" knjiga o starenju, koja je duboko prožeta krivim saznanjem o privilegijama, bogatstvu i cjelokupnom 20. vijeku.

-Postoji nešto okrepljujuće u naratorovoj bolnoj svijesti da ako postoji tako nešto kao pogrešna strana istorije, on i njegova porodica su čvrsto na njoj, zabilježio je Teru.

Veliki uspjeh na pozorišnim scenama

Krahtov roman doživio je i veliki uspjeh na teatralnim daskama. Za pozorišnu scenu adaptirao ga je Jan Bose u poznatom pozorištu Šaubin u Berlinu. Premijera je izvedena 18. novembra 2021. godine, gdje se ova predstava i danas neprekidno izvodi.

Različite adaptacije su na scenu donijeli izraelski reditelj Itaj Tiran u bečkom "Burgteatru" i austrijski reditelj Stefan Puher u "Talija teatru" u Hamburgu. Švedska verzija komada trenutno se prikazuje u stokholmskom pozorištu "Teater Galeasen".

Engleska verzija je u produkciji u pozorištu "Jang Vik" u Londonu, a glavne uloge tumače Ketrin Hanter i Ben Višo. Istovremeno, trenutno je u produkciji i serija "Evrotreš", koju režira Krahtova supruga Frauke Finstervalder, dok su glavne uloge povjerene Barbari Sukovoj, Aleksandru Felingu i Luni Vedler.

O autoru i domaćem izdanju

Kristijan Kraht je proslavljeni švajcarski pisac čija su djela do sada prevedena na više od trideset svjetskih jezika. Rođen je u Zanenu 1966. godine, a široku književnu pažnju privukao je već svojim debitantskim romanom "Faserland", koji se danas smatra jednim od ključnih djela njemačke savremene književnosti. Njegova specifična proza često se bavi kompleksnim temama identiteta, istorije i ideologije, uz veoma izražen ironičan i distanciran ton. Među najvažnija djela Kristijana Krahta ubrajaju se romani "Biću ovdje u sunčevom sjaju i u sjeni", "Imperija", "Mrtvi", "Evrotreš" i "Air".

Roman "Evrotreš" je s njemačkog jezika na srpski preveo Đorđo Vasić. Knjiga donosi 162 stranice u mekom povezu, dok je za upečatljiv dizajn korica zaslužna Dragana Vasić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.