O čemu bi Dikens danas pisao?

BEOGRAD - Prije dva vijeka, 7. februara, rodio se veliki engleski pisac Čarls Dikens (1812-1870) i tim povodom je u Centru za kulturnu dekontaminaciju organizovana diskusija na temu "O čemu bi Dikens danas pisao?" koju su organizovali Britanski savet i Ambasada Velike Britanije.

Zamjenik ambasadora Velike Britanije Dejvid Mek Farlen je pozdravljajući skup podsjetio da se tribina održava u okviru Nedjelje Velike Britanije u Beogradu, koja je počela juče na dan kada su pre 175 godina uspostavljeni zvanični bilateralni odnosi između Srbije i Ujedinjenog Kraljevstva.

Program je, istakao je Mek Farlen, dio međunarodne proslave 200. rođendana najvećeg engleskog pisca viktorijanske epohe i jednog od svjetskih klasika.

Na pitanje "O čemu bi Dikens danas pisao" Mek Farlen je odgovorio da on lično nema odgovor, ali će ga veoma zanimati kakve su odgovore pripremili učesnici debate.

Moderator urednik Prvog programa Radio Beograda Đorđe Vlajić je objasnio da cilj razgovora "da se podsetimo društveno-ekonomske angažovanosti u Dikensovim delima od ''Olivera Tvista'' do ''Velikih isčekivanja'' i da se pokuša naći analogija sa sadašnjim trenutkom i aktulenim socijalnim, ekonomskim i političkim izazovima pred kojima se nalazimo na lokalnom i globalnom planu".

U razgovoru koji je usledio učestvovali su šef katedre za anglistiku Filološkog fakulteta u Beogradu dr Zoran Paunović, književnik i dramaturg Ivan Jovanović, ekonomista i analitičar u Narodnoj banci Srbije Miroslav Zdravković, dramski pisac Tanja Šlivar i koordinatorka Centra za integraciju mladih i projekta Svratište za decu ulice Milica Đorđević.

Kao znalac anglosaksonske književnosti, Paunović je dao kroki Dikensovog mjesta u njoj i neke razloge zašto je, ne samo bio najveći u svoje vrijeme, već je ostao "živ" do danas.

Za Paunovića je presudna, za neke bitne odlike Dikensove proze, što je u ranoj mladosti bio primoran da, za izvjesno vrijeme, prekine školovanje i radi pod nehumanim uslovima kakvi su vladali u engleskim radionicama na početku 19 veka.

"Kada je docnije pisao o deci koja su surovo eksploatisana kao u ''Oliveru Tvistu'' Dikens je bio iskren jer je to i sam iskusio i zato su mu čitaoci verovali i tada i sada", ocijenio je on.

Paunović je zaključio da je Dikens nudio čitaocima borbu za pravdu, uzbuđenje i duboke emocije što se traži i danas i zato njegova dijela imaju vanvremensku dimenziju.

Primjetivši da je samo na prvi pogled Dikensovo vrijeme, po nekim elementima, slično onome što se danas zbiva kod nas, kao što je prvobitna akumulacija kapitala, Jovanović je istakao da se čitaoci kojima se obraćao Dikens bitno razlikuju od savremenih.

Za njega je bitno što se Dikens, pišući društveno-ekonomski angažovanu prozu, obogatio, a sale u kojima ju je čitao bile su rasprodate, dok bi danas u Srbiji neko ko bi pisao poput njega bio ižviždan, ako bi uopšte našao izdavača.

Slikajući crnu sliku aktuelne domaće književne produkcije u kojoj "prolaze" eskapističke, sladunjave ljubavne priče i pseudoistorijski hvalospevi mitskim junacima, Jovanović je zaključio da knjige koje bi se bavile stvarnim problemima društva ne bi našle čitaoce, jer ni oni koji su čitali Dikensa "nestanuju više ovde".

Sličan stav je imala i Tanja Šljivar, koja smatra da savremenu omladinu ne zanimaju problemi radničke klase i beksućnika, već im je razlog za revolt zabrana prodaje alkohola u kasnim večernjim satima. Ona je svjesna da je njena generacija veoma sebična i nema sluha za nevolje onih koji žive u bedi, ali ne vidi kako bi se to moglo izmjeniti.

Milica Đorđević je govorila o djeci koja dolaze u Svratište i konstatovala da u Beogradu živi na ulicama najmanje 2.000 djece koja nemaju gdje da sklone glavu.

Za nju je porazno što nemamo sistem institucija koje bi vodile brigu o njima i sve se svodi na pojedinačno angažovanje.

Među gostima na večeranjem skupu bio je vojni ataše Britanske amabasade, konjički pukovnik Vilijam Ingliš, koji je rekao da se Dikens rodio u Kentu gdje on živi danas.

"Za mene je Dikens najveći pisac engleskog jezika, jer dočarava samu suštinu života i uliva ljudima nadu da se mogu podići sa društvenog dna, uprkos svim teškoćama", rekao je pukovnik Ingliš.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.