Nataša Kulašinac za "Glas Srpske": Ne čuvamo knjige, već kulturu identiteta

Matična biblioteka Istočno Sarajevo je zaista jedna od prvih kulturnih ustanova osnovanih nakon Dejtonskog sporazuma i već tri decenije je jedna od najznačajnijih kulturnih i obrazovnih ustanova našeg grada... Fond biblioteke je 118.000 bibliotečkih jedinica, ali se mnoge dotrajale i oštećene zamjenjuju novim, a do sada je objavila 221 štampanu i 102 audio knjige.

Rekla je ovo za "Glas Srpske" direktorica Matične biblioteke, Nataša Kulašinac objašnjavajući da je akutni problem ove institucije nedostatak prostora jer se kapaciteti nisu mijenjali tri decenije. Ipak, Kulašinčeva ističe da vjeruje da će svi, od opštine do Republike, uložiti sredstva da se sagradi ili novo zdanje ili prošire postojeći kapaciteti.

GLAS: Matična biblioteka Istočno Sarajevo je prva i može se reći najznačajnija ustanova u Istočnom Sarajevu koja je formirana nakon Dejtonskog sporazuma. Naredne godine će tri decenije kako radi. Šta je to na šta ste posebno ponosni kada je riječ o Matičnoj biblioteci?

KULAŠINAC: Matična biblioteka Istočno Sarajevo je zaista jedna od prvih kulturnih ustanova osnovanih nakon Dejtonskog sporazuma i već tri decenije je jedna od najznačajnijih  kulturnih i obrazovnih ustanova našeg grada. Najviše smo ponosni na činjenicu da smo uspjeli sačuvati i razvijati kulturu čitanja, okupiti ljubitelje knjige svih generacija, te stvoriti bogatu zbirku koja danas predstavlja važan dio kulturnog identiteta Istočnog Sarajeva. Ponosni smo i na naše brojne programe, promocije koje biblioteku čine živim mjestom susreta, dijaloga i stvaralaštva, izdavačku djelatnost, organizovanje različitih edukativnih programa, kao i na tim zaposlenih koji s velikom ljubavlju rade svoj posao. 

GLAS: Koliko imate upisanih čitalaca i, po Vašoj ocjeni, da li narod Istočnog Sarajeva dovoljno pažnje posvećuje knjizi te koji je uzrast najviše posvećen čitanju knjiga kada je riječ o Matičnoj biblioteci?

KULAŠINAC: Trenutno imamo više od 5.000 upisanih članova, što je zaista značajan broj za naš grad. Ipak, uvijek ima prostora da se još više pažnje posveti knjizi. Članovi biblioteke su pripadnici različitih generacija, od onih najmlađih, takoreći beba, do najstarijih. Trudimo se da svima izađemo u susret i omogućimo im susret sa knjigom i znanjem, a kroz različite programe obraćamo se i različitim generacijama. Nedavno smo imali Dane otvorenih vrata, gdje smo imali posebne susrete sa srednjoškolcima, a za sve ostale bio je omogućen upis po veoma niskoj promotivnoj cijeni od pet maraka. Primijetili smo da dosta srednjoškolaca i studenata koristi naše čitaonice. Oni redovno posjećuju biblioteku, koriste literaturu za školske i fakultetske obaveze, ali i čitaju za sopstveno zadovoljstvo. Drago nam je što se i sve više odraslih vraća čitanju.

GLAS: Koliki je bibliotečki fond ove ustanove - sa koliko naslova ste počeli, a koliko ih sada ima?

KULAŠINAC: Fond biblioteke je 118.000  bibliotečkih jedinica i to je broj koji održavamo godinama. Oštećene, dotrajale i neaktuelne knjige se otpisuju i zamjenjuju novim, što je redovna i kontinuirana aktivnost, a ovaj fond je rezultat dugogodišnjeg sistematskog rada, saradnje sa različitim institucijama kulture,  izdavačima, te brojnim darodavcima koji su prepoznali značaj biblioteke za zajednicu. Naglašavamo da Matična biblioteka u toku godine od građana na poklon dobije  od 3.000 do 5.000 knjiga, koje ne zadržimo sve za sebe, već ih poklanjamo i drugim bibliotekama.

GLAS: Matična biblioteka se bavi i izdavačkom djelatnošću. Koliko djela je do sada izdato i od kada ste počeli time da se bavite?

KULAŠINAC: Prva publikacija u izdanju Matične biblioteke Istočno Sarajevo, objavljena je 1997. godine, a mnogo aktivnije izdavaštvom biblioteka se bavi od 2006. godine, s tim da smo od 2012. počeli i sa objavljivanjem audio-knjiga, odnosno knjiga koje su namijenjene slijepim i slabovidim osobama.  U biblioteci se velika pažnja posvećuje izdavačkoj djelatnosti, a objavljivanje novih knjiga smatra se važnim segmentom rada koji na najbolji način doprinosi kreiranju identiteta ustanove i određivanju mjesta u lokalnom i nacionalnom kulturnom miljeu. Do sada smo objavili 221 štampanu i 102 audio knjige. Posebno smo ponosni što smo mnogim autorima upravo mi bili prvi izdavači. Naš cilj je da afirmišemo domaće pisce i njihova djela učinimo dostupnim široj javnosti.

GLAS: Organizujete i brojne promocije knjiga. Da li uspijevate odgovoriti svim zainteresovanima koji žele svoja djela da promovišu u ovoj biblioteci?

KULAŠINAC: Trudimo se da svima koji žele promovisati svoja djela u našoj biblioteci izađemo u susret. Ponekad zbog velikog broja zahtjeva moramo praviti plan i raspored događaja, ali nastojimo da niko ne bude uskraćen za tu priliku. Ponosni smo što su brojni autori upravo u našoj biblioteci imali svoje prve promocije. Naša biblioteka je postala prepoznatljivo mjesto susreta pisaca i čitalaca, i to je nešto što nas posebno ispunjava.

GLAS: Jedan od gorućih problema Matične biblioteke je nedostatak prostora. Da li očekujete da se konačno riješi taj problem, gdje su smještene knjige i koliko su institucije od opštine, preko grada do republičkih institucija voljne pomoći da se ovaj problem riješi jer je nedopustivo da se tri decenije nije ulagalo u proširenje smještajnih kapaciteta?

KULAŠINAC: To je  jedan od najvećih izazova s kojima se suočavamo. Naš fond je odavno premašio kapacitete zgrade u kojoj se nalazimo, nedostatak  prostora je evidentan. Biblioteka se svakodnevno razvija i neophodan nam je novi prostor. Činjenica je da odavno nismo u mogućnosti da adekvatno smjestimo sav fond, posebno na odjeljenjima stručne i strane knjige, a imamo i nekoliko legata. To nije samo tehnički nego i suštinski problem, jer biblioteka zaslužuje da ima dostojan prostor koji će biti funkcionalan i dostupan svima. Naši planovi podrazumijevaju značajno proširenje ili potpuno novu zgradu, a kad i koliko ćemo uspjeti da riješimo, neće zavisiti samo od nas. Vjerujemo da će u narednom periodu institucije, od opštinskog do republičkog nivoa, prepoznati značaj rješavanja ovog pitanja. Matična biblioteka Istočno Sarajevo nije samo zbirka knjiga; ona je čuvar kulture, znanja i identiteta našeg naroda pa ne treba dozvoliti da ono što je najvrednije bude izloženo propadanju.

GLAS: U sklopu Matične biblioteke je i dječije odjeljenje koje ste morali otvoriti na drugoj lokaciji zbog nedostatka prostora. Koliko su djeca posvećena čitanju i knjizi?

KULAŠINAC: Dječije odjeljenje je jedan od najljepših i najživljih dijelova biblioteke. Iako smo ga zbog nedostatka prostora morali izmjestiti na drugu lokaciju, ono je vrlo živo i posjećeno. Djeca vole knjige, samo im treba dati pravi podsticaj - kroz radionice, druženja, školske posjete i zabavne programe. Vjerujemo da upravo kroz tu ljubav prema knjizi gradimo buduće generacije čitalaca.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.