Najvitalniji dio srpske književnosti

Aleksandra Rajković
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Najvitalniji dio srpske književnosti

BANjALUKA - Srpska poezija je trenutno u poziciji apostrofa, to je onaj znak za slovo kojeg nema. Ona postoji, ali nije prisutna, nije naročito značajna u javnosti, ali se eto podrazumeva.

Rekao je ovo za “Glas Srpske” ugledni srpski pjesnik Rajko Petrov Nogo povodom Svjetskog dana poezije koji se danas obilježava.

Svjetski dan poezije UNESCO je proglasio 21. marta 1999. godine sa ciljem promovisanja čitanja, pisanja, objavljivanja i poučavanja poezije širom svijeta. Na proglašenju praznika rečeno je da treba odavati priznanje i podsticaj nacionalnim, regionalnim i internacionalnim poetskim pokretima. Prema podacima koje posjeduje Nacionalni komitet za proslavu Dana poezije, koji je smješten na Floridi (USA), Svjetski dan poezije slavio se u drugom obliku još od 1505. godine.

- Sistematski se radilo na marginalizaciji celokupne srpske duhovnosti i na kraju umetnosti i poezije. Narodi su se po poeziji prepoznavali, dok svet nije poludeo. A onda je svet poludeo. Mene samo čudi što su Srbi pristali i na to ludilo - kaže Rajko Petrov Nogo.

Pjesnik Dragan Jovanović Danilov, koji je nedavno priznanjima za svoje stvaralaštvo dodao i “Disovu nagradu”, smatra da je srpska poezija danas nesumnjivo najvitalniji dio srpske književnosti.

- Ako uzmemo taj raskošni luk od Miodraga Pavlovića, kao najstarijeg srpskog pesnika i barda srpske poezije, pa preko Jovana Zivlaka, Radmile Lazić i dođemo do pesnika najmlađe generacije, koji tek stupaju na scenu, onda ćemo videti koliko je to jedno raskošno bogatstvo srpske kulture. Naši značajni veliki pesnici mogu se meriti sa velikim evropskim i svetskim pesnicima. Uostalom, mi smo orfejski svet i narod i ne treba zaboraviti da su blizu nas nekada igrale muze - ističe Dragan Jovanović Danilov.

Književnik Ljubivoje Ršumović, koji je veliki dio svog stvaralaštva ostvario upravo na polju poezije i autor je brojnih pjesama za djecu, naglašava važnost savremene pjesničke riječi.

- Zahvaljujući srpskoj narodnoj poeziji mi smo na neki način dospeli u Evropu. A onda sa savremenom poezijom, sa Vaskom Popom, koji je po svim pokazateljima najprevođeniji srpski pesnik u svetu, prisutni smo i u tom svetskom poetskom sazvežđu. Prava je šteta što Vasko Popa nije dobio Nobelovu nagradu koja mu je svakako pripadala - istakao je Ršumović.

Međutim, Ršumović, koji je nedavno na Zlatiboru pokrenuo projekat za najmlađe stvaraoce, Akademiju “Saradnici sunca”, ukazuje na činjenicu da se poeziji ne ostavlja dovoljno prostora.

- Jedan Svetski dan poezije je malo. Poezija je važna, a kako je engleski pesnik Šeli rekao, pesnici su nepriznati zakonodavci sveta. Smatram da pesnici imaju tu mogućnost da gledaju kroz vreme i unapred i unazad i da su u stvari proroci u pravom smislu te reči - zaključio je Ršumović.

Program

Svjetski dan poezije biće obilježen u Banjaluci i Beogradu. Poetsko veče biće održano u 19 časova u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci RS. Pjesnička zbirka “Fenomenologija nadahnuća” Predraga Ćeranića u izdanju “Besjede” biće promovisana večeras u 19 časova na Banjaluka koledžu.

Kulturni centar Beograda obilježiće Svjetski dan poezije nizom programa koji će se odvijati u galeriji Artget od podneva do 22 časa. U prostoru galerije biće održan poetski omaž Petru Krdu, a odaće poštu i Tatjani Cvejin, avangardnoj pjesnikinji, učesnici brojnih umjetničkih akcija i performansa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.