• Kultura
  • Književnost

Meditacija o smrti pojedinca i Evrope

Piše: Branislav Predojević 25.01.2025 15:14
Foto: Meditacija o smrti pojedinca i Evrope

BEOGRAD - Izdavačka kuća "Laguna" objavila je novo izdanje najpoznatijeg romana književnika Milana Kundere "Nepodnošljiva lakoća postojanja" na srpskom jeziku.

Originalno je roman Milana Kundere objavljen 1984. godine, kada je on već bio priznat i poznat pisac na zapadu sa adresom stanovanja u Parizu, postavši njegovo najpoznatije djelo u karijeri. Roman je završen 1982. godine, ali je Kundera odobrio njegovo izdavanje tek 1984.

Sama priča prati dva para tokom praškog proljeća, mladu ženu zaljubljenu u muškarca rastrzanog između ljubavi prema njoj i svoje nepopravljive sklonosti ka nevjerstvu, te jednu od njegovih ljubavnica i njenog ponizno vjernog partnera. Knjiga govori o strasti i politici, nevjerstvu i idejama, obuhvatajući krajnosti komedije i tragedije i osvjetljavajući sve aspekte ljudskog postojanja.

- Godina je 1968. Sovjetski tenkovi ulaze u Prag, gušeći političke slobode i snove o promjeni. A Tereza je ljubomorna. Njena ljubomora, ukroćena tokom dana, budi se noću, prerušena u snove koji su zapravo pjesme o smrti. Tomaš je rastrzan. On voli Terezu, ali ne može da se odrekne svoje sklonosti ka nevjerstvu. Sabina je Tomaševa omiljena ljubavnica, ni ona ne voli da se vezuje. Kada joj novi ljubavnik Franc postane ponizno vjeran, ona nestaje iz njegovog života da bi na kraju našla samo nepodnošljivu lakoću postojanja - piše u najavi izdavača.

Sa umjetničkim osjećajem za paradoks Kundera ispisuje veličanstvene stranice na kojima se spajaju razigranost i dubina, san i refleksija, ljubav i politika. Sama smrt tu ima dvostruko lice, blage, sanjive tuge i okrutne crne farse. Roman kojim je Kundera stekao svjetsku slavu takođe je meditacija o smrti,  smrti pojedinaca, ali i mogućoj smrti stare Evrope.

Roman je 1988. godine dobio kritički cijenjenu ekranizaciju od strane režisera Filipa Kaufmana. Glavnu ulogu, Tomaša, odigrao je Danijel Dej Luis, dok je ulogu Tereze tumačila Žilijet Binoš, a Sabinu  ovjekovječila Lena Olin. Iako je film imao dobar prijem kod kritičara, Kundera je izrazio svoje nezadovoljstvo filmom i zabranio dalju ekranizaciju svojih knjiga.

Sam Kundera je više puta insistirao na tome da je romanopisac, a ne politički motivisan pisac. Politički komentari su gotovo nestali iz njegovih romana nakon objavljivanja "Nepodnošljive lakoće postojanja", osim u vezi sa širim filozofskim temama. Kunderin stil fikcije, isprepleten filozofskom digresijom, bio je u velikoj mjeri inspirisan romanima Roberta Musila i Ničeovom filozofijom. Knjiga je zajedno sa njegovim statusom pisca u egzilu učinila Kunderu popularnim širom svijeta, ali sam pisac mrzio je ideju da su ljudi opsjednuti slavnim autorom. Nije dao mnogo intervjua i nije volio da ga veličaju. Uvijek ga je zanimao humor, kako je sam isticao, posebno kad se suoči sa nečim smrtno ozbiljnim.

- Životna ambicija mi je bila da ujedinim najveću ozbiljnost pitanja sa najvećom lakoćom forme, miješanjem to dvoje otkriva se nešto iskreno o našim životima - rekao je Kundera.

Djela su mu prevedena na više od 80 jezika i dugo godina je bio jedan od favorita za Nobelovu nagradu. Prvi prevod na srpski jezik roman je dobio odmah 1984. godine u kultnom izdanju BIGZ-a uz prevod Nikole Kršića. Novo izdanje "Lagune" ima 376 strana u mekom povezu, a prevod je djelo Olje Petronić.

AUTOR

Milan Kundera (1929 - 2023) rođen je u Brnu. U rodnom gradu je 1948. godine maturirao, a zatim se upisao na Filozofski fakultet Karlovog univerziteta u Pragu, da bi potom 1958. godine završio Filmsku akademiju, gdje je radio kao predavač, a 1975. je emigrirao u Francusku.

Na češkom jeziku objavio je romane: "Šala" (1967), "Život je drugdje" (1973), "Oproštajni valcer" (1973), "Knjiga smijeha i zaborava" (1978), "Nepodnošljiva lakoća postojanja" (1984) i "Besmrtnost" (1990). Na francuskom jeziku objavio je romane: "Usporavanje" (1995), "Identitet" (1997), "Neznanje" (2000) i "Praznik beznačajnosti" (2013), kao i knjige eseja: "Umjetnost romana" (1986), "Iznevjereni testamenti" (1993), "Zavjesa" (2005) i "Susret" (2009).

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.