"Imperativ" - Skrovište za sve ljubitelje književnosti

Najvažnije je da postoji ljubav između "Imperativa" i publike i da ta naša ljubavna zajednica svake godine postaje bogatija za mnoštvo mladih ljudi koji vole književnost i stvaraju književnost. Istina je da je organizovanje festivala izazovan posao i da mjesec dana pred početak festivala nismo bili sigurni da li će se festival održati.

Rekla je ovo za "Glas Srpske" Sanela Babić, direktorica Udruženja za promociju i popularizaciju književnosti "Imperativ", objašnjavajući kako se u prethodnih sedam godina razvija veza između festivala "Imperativ" i publike. Kako ističe, krize u domaćoj kulturi su permanentno stanje na koje su svi koji se bave kulturom navikli, problem je što ne postoji bilo kakva kulturna politika za period koji je pred nama.

- Organizacija festivala nije posao koji se radi deset dana, već tokom čitave godine. Umjetnički savjet "Imperativa" već početkom kalendarske godine pravi festivalski program. Goste pozivamo u februaru, najkasnije u martu. I svake godine u zadnji čas obezbijedimo osnovni budžet za održavanje festivala. Kažem osnovni jer mnoge stvari koje planiramo ne možemo realizovati jer za njih nema sredstava. Sama sebi sam već dosadna jer godinama govorim o značaju kulture, o potrebi da razvijamo publiku, o mizernim budžetima za kulturu, o nelogičnom rasporedu i tih malo sredstava... U Ministarstvu prosvjete i kulture ukupan grant za književne manifestacije je 47.500 KM za 12 književnih manifestacija među kojima su značajne i tradicionalne manifestacije "Dani Duška Trifunovića", "Ćopićevi dani", "Višnjićevi dani", Književni susreti na Kozari itd.  Istovremeno otvara se novi konkurs za kreativne industrije za koje je obezbijeđen grant od 110.000 KM, a jedini u regionu nemamo fond za književno prevođenje i stipendije za pisce. O tome govorim kad kažem da nemamo jasnu kulturnu politiku i da se struka mora uključiti u izradu strategija razvoja kulture. Naravno da treba podržati kreativne industrije i razvoj novih scena, ali nije rješenje da se uništi ono što je već dalo rezultate da bi se razvijalo nešto novo. U gradu je potpuno ista situacija - rekla je Babićeva.  

GLAS: "Imperativ" i ove godine kreće na vrlo lijep način, promocijom knjige za djecu "Bibliotečke mačke spavaju naopačke" banjalučkog pisca Berislava Blagojevića, što je nastavak ideje "Imperativa" da se publika stvara korak po korak, a ne pronalazi formirana, jednako kao i pisci.

BABIĆ: Udruženje "Imperativ" već deset godina aktivno radi na razvoju publike. Na različite načine uključujemo publiku u programe.  Kroz festivalske programe "Bajkovnica" i "Lektira u podne" uključujemo veliki broj djece i mladih ljudi kroz radionice pisanja, interaktivne promocije, razgovore sa piscima s ciljem izgradnje čitalačke kulture, kreativnih, obrazovnih i emocionalnih sposobnosti djece. Ne mogu da ne istaknem značaj nagrade "Sovica" koju svake godine dodjeljuje Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Republike Srpske za najbolji roman za djecu. Zahvaljujući "Sovici" književnost za djecu je obogaćena i osavremenjena. Ove godine učenicima osnovnih škola predstavićemo nove romane Berislava Blagojevića "Bibliotečke mačke spavaju naopačke" i Aleksandre Čvorović "Zvjezdana i vukodlak", te roman "Spajalica, šest sjemena i pero" Jelene Kalajdžije koji je dobio nagradu "Sovica" prošle godine. Srednjoškolci će ove godine razgovarati sa Kristianom Novakom u programu "Lektira u podne". 

GLAS: Ove godine slogan festivala je "Kuća za sve naše ljude", kakve kuće i koji ljudi se nalaze  u fokusu ovog zanimljivog gesla?

BABIĆ: Kuća je i centralni motiv velikog broja knjiga koje ćemo predstaviti na festivalu, što će pokrenuti teme i pitanja o granicama identiteta, važnosti porodice i moći sjećanja. Kuća/dom, prisilna i socijalna izbjeglištva, život u egzilu, seobe, napuštene, prazne i tihe kuće tema su ovogodišnjeg festivala. Od 26. maja u Banjaluci će boraviti književnik Srđan Valjarević kao gost "Imperativ kuće za pisce i prevodioce", prvog rezidencijalnog programa za pisce i prevodioce u Republici Srpskoj. Slogan je takođe izraz težnje festivalskog tima da "Imperativ" bude kuća, skrovište svim ljudima kojima je književnost važna. 

GLAS: Zanimljiva novina ove godine, a koja se naslanja na mnogo načina na pomenuto geslo festivala, jeste rezidencijalni program za same pisce, što jeste novina ne samo za festival već i za ovaj kulturni prostor.

BABIĆ: Banjaluka je jedini administrativni centar u regionu koji nema rezidencijalni program za pisce i prevodioce. Iako "Imperativ" nema idealne uslove za realizaciju ovakvog programa, odlučili smo da ove godine skromno, uz pomoć prijatelja, započnemo rad "Imperativ kuće za pisce i prevodioce" u kojoj će ove godine boraviti istaknuti srpski pisac Srđan Valjarević. Valjarević će tokom boravka u Banjaluci učestvovati u programima festivala, predstaviti svoj književni rad u nekoliko drugih gradova u Republici Srpskoj, upoznati život grada, naše kulturno nasljeđe i ono što je osnovni cilj svakog rezidencijalnog programa, imati prostor i vrijeme za pisanje. Svaki budući gost "Imperativ kuće za pisce i prevodioce" ostaviće pisani trag o svom boravku u Banjaluci. Bilo bi lijepo kada bi zajednica prepoznala značaj ovog programa jer ne treba mnogo da obezbijedimo ugodan boravak umjetnicima u našem gradu, a koristi od toga su višestruke. 

GLAS: Program "Knjiga u tranzitu" nakon prošle godine ponovo se bavi književnošću iz prevodilačkog ugla, što je na mnogo načina zanemaren segment u našoj književnosti, a slobodno se može zaključiti da je jednako važan kao i književni rad, jer dobar prevod pomaže autoru, ali loš ga uništava u određenom jezičkom području.

BABIĆ: Program "Knjiga u tranzitu" ima za cilj promociju književnog prevođenja naših književnih djela na strane jezike. Razgovor sa prevodiocima koji prevode regionalnu književnost donijeće direktan uvid u recepciju naših književnosti u inostranstvu, njihovu trenutnu poziciju na međunarodnom izdavačkom tržištu kao i specifične probleme koje prevođenje i promocija književnosti sa takozvanih malih jezika podrazumijeva. Prisustvo stranih prevodilaca na festivalu otvara mogućnosti za buduće saradnje i direktan kontakt prevodilaca sa piscima i izdavačima. Urednice programa su Marija Bradaš, prevodilac i docent za srpski i hrvatski jezik i književnost na Univerzitetu Ka Foskari u Veneciji, i Anja Pravuljac, prevodilac i docent za književno prevođenje za italijanski jezik na Univerzitetu u Banjaluci. U programu će učestvovati i prevodioci na španski jezik Mark Kasal i Patricija Pizaroso i  Kloe Kloca, koja prevodi našu književnost na francuski jezik. U razgovoru će učestvovati i naši prevodioci prof. dr Petar Penda, prof. dr Tatjana Bijelić, Boris Maksimović, Mihaela Šumić i drugi koji se aktivno bave književnim prevođenjem. 

GLAS: Udruženje "Imperativ" ne miruje između dva festivala, osim književnih promocija organizovano je nekoliko zanimljivih događaja, od pozorišnih produkcija do poetskih kabarea. Otkud ti iskoraci ili su u pitanju prosto logični koraci koji ne dozvoljavaju stagnaciju?

BABIĆ: Nastojimo da kroz različite načine komunikacije predstavimo i približimo književna djela publici. Junakinju lidiju deduš, autorke Lidije Deduš, na sceni su prvo oživjele članice Teatra poezije "Imperativ", a zatim glumica Miljka Brđanin u monodrami "ja se zovem lidija deduš". Kroz scenski prikaz poezije "Smrt nije kraj" predstavili smo i poeziju domaćih pjesnika. Jedini cilj ovog iskoraka iz uobičajenog predstavljanja književnih djela je popularizacija savremene književnosti i razvoj publike.  Ove godine kroz kampanju "Čitamo Bekima" uključili smo književnike, glumce, reditelje i druge umjetnike iz regiona koji su pročitali  odlomak iz knjiga Bekima Sejranovića kako bismo mladim čitaocima skrenuli pažnju na njegovo književno stvaralaštvo. 
"Imperativ" je početkom godine u skladu sa našim Statutom osnovao Klub pisaca i prevodilaca. Inicirali smo sastanak sa predstavnicima Ministarstva prosvjete i kulture kako bi se pronašla zakonska rješenja za osnivanje fonda za književno prevodilaštvo i stipendije za pisce. Književna scena Republike Srpske je konačno izašla iz okvira zavičajne književnosti. Naši autori su priznati i prepoznati na regionalnoj i evropskoj književnoj sceni. Imamo veliki broj mladih ljudi koji odlično pišu i kojima je potrebna podrška. 

GLAS: Na "Imperativu" se tradicionalno predstavljaju domaći autori, stižu jako zanimljivi gosti poput Kristijana Novaka, Namika Kabila i Dragana Velikića. Šta publika još "mora" da vidi i čuje na ovogodišnjem festivalu?

BABIĆ: To vam je kao da majku pitate koje dijete više voli. Sve što je u programu je pažljivo odabrano. Ako za nekog autora do sada još niste čuli - čućete i zbog toga je šteta propustiti razgovore sa mladim autorima. 

BEKIM

GLAS: Umjetnički direktor i jedan od osnivača festivala Bekim Sejranović, nažalost, više nije sa nama, ali ove godine na "Imperativu" predstavlja se  posthumno njegova knjiga "Činok", djelo vrlo zanimljive istorije i sudbine?

BABIĆ: Pet godina je od kada Bekim nije sa nama. Na festivalu će premijerno biti predstavljen nezavršeni roman "Činok", jedini neobjavljeni tekst iz njegove literarne ostavštine. U knjigu su uvrštene i dvije zadnje autorove priče koje funkcionišu kao kraj okvirne priče romana. "Činok" je trebalo da bude svojevrsna kruna njegovog autofikcionalnog postupka.  U dva narativna toka Sejranović čitaoca vodi kroz uzbudljivo putovanje. Sa jedne strane radi se o prepoznatljivom pismu ovog pisca, a sa druge strane autor čitaoca vodi u nesvakidašnje stripovsko i vestern putovanje, kao svojevrsni omaž djetinjstvu, zaokružujući još jednom svoje bavljenje pitanjima identiteta.  "Činok" se savršeno uklapa u svijet Bekimovih romana i na neki način, ovako nezavršen, predstavlja kraj koji možda najbolje odgovara cjelini njegovog opusa, pravi kraj svijeta koji je stvorio u svojim knjigama. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.