Goran Labudović Šarlo, dobitnik “Zlatne sove”, za “Glas Srpske”: Nismo imuni na pojavu loše književnosti

Danko Kuzmanović
Goran Labudović Šarlo, dobitnik “Zlatne sove”, za “Glas Srpske”: Nismo imuni na pojavu loše književnosti

Banjaluka - Kao i u svim oblastima života što nešto nabuja, tako je i loša književnost nabujala. Kao što se pojavljuju mnogi novoistoričari, širom sveta, ne samo kod nas. Čudimo se, a toga ima svuda po svetu. To je planetarni talas, i mi nismo imuni na to.

Kazao je ovo za “Glas Srpske” književnik Goran Labudović Šarlo, koji je dobitnik ovogodišnje nagrade “Zlatna sova” Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva za najbolji neobjavljeni roman za rukopis “Vetruška u danima neba”.

Ideja za roman, ispričao je Labudović, proizašla je iz divljenja prema djelu Jožefa Kiša, mađarskog hidrotehničkog inženjera, najpoznatijeg kao idejnog tvorca, projektanta i prvog graditelja Velikog bačkog kanala, najznačajnijeg hidrotehničkog i saobraćajnog objekta u Bačkoj.

- Do ideje za roman je došlo sasvim spontano. Divim se majstorstvu, energiji i znanju inženjera Jožefa Kiša, i on je jedan od najvećih inženjera koji su radili na ovim prostorima. Njegovo delo je ogromno, kao i njegova ideja i želja da to služi svrsi i nameni, taj kanal koji je radio da ima pun kapacitet. On je zaista to i uspeo, videli smo u kasnijim godinama, posle Drugog svetskog rata, kako su se razvijala mesta uz taj kanal - rekao je Labudović.

Kako je to zapravo izgledalo dalje ispričao je Labudović, opisujući jednu posjetu spomeniku Jožefu Kišu koja se desila prije tri godine.

- Šetao sam sa prijateljima i otišli smo do spomenika Jožefu Kišu, koji je bio pomalo oronuo. Slova su bila izbledela, i kao i na svakom kamenu, nahvatala se mahovina. Došli smo na ideju da to ne izgleda baš primereno i da bi to trebalo osvežiti. Onda smo mi između sebe sakupili novac i osvežili smo taj spomenik. Spomenik je zasijao kako je izgledao nekad. To je početak priče - ispričao je on.

Materijal za roman je sakupljao i usmeno i pismeno, kako od lokalnog stanovništva, tako i iz istorijskih spisa.

- Nakon te šetnje sam se zainteresovao. Razgovarao sam sa mnogo ljudi, raznih nacionalnosti, o tome šta oni znaju, kako oni vide tu priču i samog Kiša. Pitao sam ih kako vide taj kanal, kolonizaciju, nekadašnju monarhiju, i onda su počele da se odvijaju razne priče. Prosto su ljudi osetili neku potrebu da se otvore. Prisetili su se i šta su im pričali njihovi preci. Priča je krenula. Sakupio sam određene istorijske izvore, a ostalo sam prepustio mašti, fikciji i volji - objasnio je Labudović.

Pisac je vrlo brzo shvatio da postoji nekoliko misterija u vezi sa njegovim likom.

- Shvatio sam, u nekom času, da postoji izvestan zid ćutnje i dan-danas. S jedne strane, postoji divljenje prema tom grandioznom delu, ali nekako iz prikrajka. Ne govori se glasno. To nešto što je i dalje iznad te priče i danas postoji - naveo je Labudović.

Pisac je progovorio i o nagradama i šta one za njega danas znače.

- Sve moje nagrade koje sam u životu dobio bile su poštene. Ni za jednu nisam znao dok mi neko nije javio. Nisam ni znao da je “Zavod” objavio tekst o užem izboru. To sam saznao tek kada sam dobio i nagradu. Znao sam da je to dobar tekst, i da je to čitko, ali nisam očekivao baš prvu nagradu. Kada su nagrade u pitanju, problem s njima je što neki učesnici nekih konkursa unapred znaju da će ih dobiti i što se u žirijima nekada rotiraju ljudi pa onda jedni druge nagrađuju. Tu ne možemo mnogo da uradimo, osim da apelujemo da budemo pametni i da zaista vrednujemo one najbolje - zaključio je Labudović.

Inspiracija za djelo

 

Inspiraciju za naziv samog djela “Vetruška u danima neba” duguje jednoj vrsti ptice grabljivice koja živi na tom podneblju.

- Vetruška je jedna zanimljiva ptica koja živi na ovom prostoru. Ona na nebu, nežnim, ali hitrim potezima krila izgleda kao da lebdi u mestu dok vreba plen na zemlji. To je jedna vrsta malenog sokola, mala ptica grabljivica - kazao je Labudović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana