Bison: Tito - diktator koji nije volio Srbe, već vlast i žene

Srna
Bison: Tito - diktator koji nije volio Srbe, već vlast i žene

PARIZ - Francuski bestseler "Vijek diktatora" uvrstio je nekadašnjeg komunističkog i jugoslovenskog lidera Josipa Broza Tita među 22 najautoritarnija političara 20. vijeka.

U knjizi koju je priredio Olivije Gez navodi se da je Tito "i fizički ličio na Hermana Geringa", kao i da je svjesno poslao u smrt desetine hiljada srpskih mladića na Sremskom frontu 1945. godine.

"Vozio se u rols-rojsu koji mu je poklonila kraljica Elizabeta, ali i u mercerdesu ustaškog poglavnika Ante Pavelića", navedeno je knjizi, u kojoj je Gez objavio tekstove raznih istoričara o diktatorima 20. vijeka.

Tito je bio ljubitelj luksuza, ali ga nije dopuštao građanima Jugoslavije, piše u knjizi "Vijek diktatora".

Josip Broz Tito uvršten je među, smatra autor, 22 najveća diktatora 20. vijeka, sa Vladimirom Lenjinom, Josifom Staljinom, Adolfom Hitlerom, Benitom Musolinijem, Fransiskom Frankom, Mao Cedungom, Fidelom Kastrom....

Na 507 stranica Gez je skupio tekstove koje su za tu priliku napisali brojni autori, istoričari i intelektualci, prenose mediji.

Analizirano je 26 diktatora, odnosno 22 diktature jer se u Sjevernoj Koreji obrađuje diktatura trojice članova iz porodice Kim, a u Siriji dvojice Asada.

U knjizi se citira tekst koji je o Titu napisao francuski istoričar, stručnjak za Balkan i pomoćnik direktora časopisa "Figaro" Žan-Kristof Bison.

"Pošto se herojski borio protiv nacizma, a zatim se 1948. godine suprotstavio Staljinu, Tito je tokom cijelog života na Zapadu smatran šefom države kog je moguće diplomatski posjećivati.

Ipak, između mita i stvarnosti postojala je velika razlika. Tito je poslao u smrt svoje drugove iz Jugoslovenske komunističke partije samo da bi preuzeo kontrolu u stranci. Nakon rata nametnuo je Jugoslaviji režim terora kako bi učvrstio vlast", navodi Bison.

On smatra da je Tito bio "paranoik, megaloman i diktator, te ljubitelj luksuza, novca i lijepih žena".

SAD su ga podržavale dok je finansirao revolucionarne antiimperijalističke pokrete Trećeg svijeta, navodi se u analizi Titove ličnosti.

Bison otkriva i neke pikanterije, pa navodi da je Tito "hrvatskoj revolucionarki Anki Butorac tokom ručka u Zagrebu spomenuo da je tokom učešća u Španskom građanskom ratu lično poslao u smrt njenog druga Blagoja Parovića".

U knjizi se navodi da je Tito ratovao protiv Srbije na Drini u Prvom svjetskom ratu u sastavu austrougarskih snaga.

Josip Broz je poslao 100.000 nedovoljno pripremljenih mladih Srba na Sremski front da se bore protiv njemačkih snaga. Poginulo je oko 37.000 Srba.

Šta je bila Titova Jugoslavija, pita se Bison u knjizi "Vijek diktatora".

I odgovara: "To je bila zemlja s punim zatvorima opozicionara - zemlja u kojoj se oko Tita njegovao kult ličnosti dostojan Sjeverne Koreje".

On citira hrvatskog književnika Miroslava Krležu, koji je bio veoma blizak Brozu i družio se sa njim:

"Tito je sašio sebi odijelo po mjeri /Jugoslaviju/, a nije uvidio da ono puca po šavovima".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana