Berislav Blagojević objavio „Bajku o nevoljenima“: Roman koji spaja maštu, stvarnost i izazove odrastanja

BANjALUKA – Književnik Berislav Blagojević objavio je novu knjigu za djecu „Bajka o nevoljenima“, u izdanju Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Republike Srpske.

 U svom trećem djelu za mlađu publiku autor prepliće stvarnost i maštu, otvarajući niz tema važnih za odrastanje, među kojima su usamljenost, ekologija, vještačka inteligencija, zavisnost od kockanja i nedovoljna komunikacija između odraslih i djece.

Knjiga je nastala nakon konkursa za književnu nagradu „Sovica“, koju dodjeljuje Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Republike Srpske. U okviru saradnje sa ovim izdavačem Blagojević je prethodno objavio knjige za djecu „Upoznajte Gagarina, najšašavijeg psa u svemiru“ i „Bibliotečke mačke spavaju naopačke“.

Dva svijeta u jednoj školskoj svesci

Kroz priče o Konstantinu, koji zaviruje preko ramena u svesku, i Leni, djevojčici koja u nju zapisuje bajku što je sama osmišljava, običan produženi boravak u školi postaje mjesto susreta dva svijeta. Jedan pripada knjigama, čitanju i književnosti, dok drugi odražava svakodnevicu savremenih mališana, ispunjenu video-igricama, internetom, društvenim mrežama i vještačkom inteligencijom, od koje sve češće očekuju gotove odgovore.

Blagojević u novoj knjizi istražuje odnos između stvarnog i izmišljenog, pokazujući kako književnost može postati prostor za igru, otkrivanje i razumijevanje svijeta. Istovremeno, kroz različita iskustva i interesovanja svojih junaka, otvara pitanja o načinu na koji djeca provode vrijeme, razvijaju maštu i uspostavljaju odnose sa ljudima oko sebe.

Ovo je moja treća knjiga za djecu koju objavljuje Zavod, a prva koju je ilustrovao Stefan Savić. Saradnja sa Zavodom je od prvog dana bila izuzetno profesionalna i veoma sam zadovoljan konačnim izgledom knjige. Pisanje je bilo intenzivno i trajalo je relativno kratko. Pokušao sam da se dotaknem nekolicine tema koje su, vjerujem, svima značajne, a odnose se na ekologiju, usamljenost, vještačku inteligenciju, problem zavisnosti od kockanja, nedovoljnu komunikaciju odraslih i djece i drugo, rekao je Blagojević.

Dekonstrukcija bajke i stvaralačkog procesa

Knjiga počinje prepoznatljivim bajkovitim uvodom: "Nekad davno, davno, ali ipak ne previše davno, jer toliko davno niko ne pamti, već nekako pomalo davno, dovoljno da se ne zaboravi, a da pređe u legendu u kojoj se ne zna šta se stvarno dešavalo, a šta je izmišljeno, dakle, nekad potaman-davno postojala su neka bića i bićenca i postojao je predio gdje su oni živjeli".

Međutim, Blagojević se ubrzo udaljava od uobičajenih pravila bajkovitog pripovijedanja i čitaocu otkriva sam proces nastanka priče. Na taj način autor dekonstruiše tradicionalni postupak stvaranja književnog djela, pokazujući da mašta nije samo privilegija pisca već i mogućnost koju svako može da razvija.

Posebnost knjige ogleda se i u tome što čitaoce ne postavlja samo u ulogu posmatrača već ih poziva da aktivno učestvuju u stvaranju priče, osmišljavaju likove i nadograđuju svijet koji im je predstavljen.

Posebno važan aspekt knjige predstavlja stvaralački čin, način na koji funkcioniše mašta i rađaju se ideje, te svojevrsna demistifikacija ovog procesa. U tom smislu čitaoci su pozvani da postanu saučesnici, da budu kreativni i da barem nakratko i oni postanu pisci. Zato su ilustracije dječaka i djevojčice osmišljene kao nedorečene, jer su čitaoci pozvani da ih domaštaju u detalje. Iskreno se nadam da će "Bajka o nevoljenima" podstaći čitaoce i na smijeh i na promišljanje, a naročito da će ih podstaći na osmišljavanje i pisanje neke njihove bajke ili priče, istakao je Blagojević.

Knjiga koja podstiče djecu na pisanje

Pored ilustracija koje ostavljaju prostor za maštu, knjiga sadrži i QR kod koji čitaocima omogućava interakciju sa djelom, ali i međusobno povezivanje. Takav pristup dodatno proširuje granice tradicionalnog čitanja i podstiče mladu publiku da književnost doživi kao živ i otvoren proces.

„Bajka o nevoljenima“ tako nastavlja autorovo istraživanje svijeta djetinjstva, ali donosi i poziv mladim čitaocima da ne budu samo pasivni posmatrači. Kroz igru, humor i promišljanje, Blagojević ih podstiče da sami osmišljavaju likove, razvijaju ideje i isprobaju se u pisanju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.