Bećković: Kapor je slavio život do poslednjeg daha

ISTOČNO SARAJEVO - Momo Kapor je bio renesansna ličnost koja je podjednako snažno ostavila trag u književnosti, slikarstvu, novinarstvu i medijima- rekao je večeras u Istočnom Sarajevu akademik Matija Bećković koji je u Kulturnom centru Istočno Novo Sarajevu u prepunoj sali promovisao tri svoje knjige- „Nigde nikog nemamo kud“, „Majka Zorka“ i „Moj drug Đido“.

- Kao što je pisao, tako je i slikao, kao što je slikao, tako je i govorio. Sve čime se bavio nosilo je pečat šarma, duhovitosti i lucidnosti - rekao je Bećković  uoči književne večeri tokom koje su promovisane njegove knjige, a u okviru manifestacije "Momo Kapor: čuvar adrese".

Bećković  je podsjetio da je Kapor autor brojnih romana, pripovjedaka, putopisa, kolumni, radio i televizijskih drama, te da je bio prepoznatljiv po specifičnom stilu koji je spajao urbanu svakodnevicu, ličnu ispovijest i duh vremena.

Pisao je do poslednjeg daha, čak i kada je već gotovo izgubio vid, što govori o njegovoj posvećenosti stvaranju- rekao je Bećković koji je bio jako blizak prijatelj sa Momom Kaporom.

Bećković istakao je da je Kapor vio istinska renesansna ličnost.

Kao što je poznato, 1941. godine u Sarajevu Kapor je ostao živ tako što se njegova majka bacila preko njega i sopstvenim tijelom ga zaštitila, a prema Bećkovićevim riječima, ta žrtva obilježila je čitav njegov život.

- Kao da je ostao da živi da bi slavio majku i da bi slavio život. A život je, zaista, slavio kao malo ko pre i posle njega – rekao je Bećković.

Bećković je naveo da je Kapor pisao i onda kada je izgubio vid, kucao je na maloj mašini.

- Kada biste videli papire koje je iskucao, ličili su na mete izrešetane vazdušnom puškom, jedva da se moglo razaznati šta je napisao. Kao što je pisao, tako je i slikao. Kao što je slikao, tako je i govorio. Bio je neodoljiv voditelj na televiziji i radiju, autor radio i TV drama, čovjek izuzetog šarma, duhovitosti i lucidnosti - podsjetio je akademik Bećković.

On je istakao da nije čudno što Kapor nije zaboravljen, što je slavan i što je jedna  manifestacija u Novom Sarajevu posvećuje njemu.

Profesor Duško Pevulja naglasio je da je Kapor bio veliki majstor kratke forme i da je upravo u tom žanru dostigao punu umjetničku zrelost.

- Kapor  je u pisanoj formi oživio usmeni obrazac pripovijedanja. Ta zaljubljenost u priču čine ga i danas bliskim čitaocima- ocijenio  je Pevulja.

Prema njegovim riječima, Kapor je kroz svoje romane i priče dočaravao atmosferu sedamdesetih i osamdesetih godina, urbanu kulturu Beograda i Sarajeva, ali i dramatična iskustva ratnih devedesetih godina, ostajući autentičan hroničar svog vremena.

Profesor Ranko Popović naglasio je da je Kapor tvorac urbane mitologije Sarajeva i da je njegov rad značajan, ne samo kao književno dostignuće, već i kao kulturni fenomen.

- Grad postaje grad tek kada dobije duhovni sadržaj. Momo Kapor je jedan od onih koji su tom duhu dali mjeru i boju- istakao  je Popović.

Popović je napomenuo  da je očuvanje sjećanja na ovakve stvaraoce od presudnog značaja za kulturni kontinuitet.

Vlasnik izdavačke kuće „Vukotić media“ Manojlo Manjo Vukotić u kojoj su štampane sve tri knjige Matije Bećkovića rekao je da su ove tri  Bećkovićeve knjige potpuno različite, a da je „Majka Zorka“ prozno djelo i neka vrsta dnevnika iz 1 947. godine.

On je naveo da je svako slovo koje je pisala kvasila suzama i da je riječ o tužnom romanu.

Govoreći o Bećkovićevoj poeziji, Vukotić je ocijenio da je on „otvorio novu vrstu poezije“.

- Njegova poezija ne šapuće nego grmi- istakao je Vukotić i dodao da su njegove pjesme „misaono Jevanđelje.

Govoreći o knjizi „Moj drug Đido“, Vukotić je ocijenio da liči na pjesmu u prozi.

Akademik Bećković večeras je u Kulturnom centru promovisao svoje knjige "Moj drug Đido", "Majka Zorka" i "Nigdje nikog, nemamo kud".

U okviru manifestacije "Momo Kapor: čuvar adrese" sutra će biti održano književno veče posvećeno Momi Kaporu.

Pokrovitelji i organizatori manifestacije su Filozofski fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu, Kulturni klub "Fronesis", grad Istočno Sarajevo, te opštine Istočno Novo Sarajevo i Istočna Ilidža.

Srpski književnik, slikar i novinar Momčilo Momo Kapor rođen je 8. aprila 1937. godine u Sarajevu, gdje je proveo najranije djetinjstvo. Diplomirao je slikarstvo 1961. godine na beogradskoj Akademiji likovnih umetnosti.

Važi za jednog od najtalentovanijih srpskih intelektualaca 20. vijeka. Bio je član Senata Republike Srpske i Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske.

Ostaće upamćen kao pisac čije se knjige čitaju "naiskap", kao slikar, ali i novinar zbog čijih su kolumni kupovane novine.

Momo Kapor preminuo je u Beogradu 3. marta 2010. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.