Sjećanje na Volta Diznija, tvorca Mikija Mausa i Paje Patka: Dokazao da se snovi mogu ostvariti
BANjALUKA - Maštom i kreativnošću udahnuo je život Mikiju Mausu, Dambu, Pepeljugi, Uspavanoj ljepotici, Petru Panu i mnogim crtanim likovima koji su djeci mamili osmijeh na lice. Čovjek koji je dokazao da se snovi mogu ostvariti Volt Dizni rođen je prije 120 godina.
Reditelj, scenarista i simbol američke kulture 20. vijeka govorio je da se svi snovi o kojima maštamo mogu ostvariti ukoliko budemo hrabri da ih pratimo. Najljepše bajke prenio je na filmsko platno, a o “Diznilendu”, zabavnom parku, mašta većina djece.
Rodio se u Čikagu, a talenat i želju za crtanjem pokazao je u ranom periodu života. Kao sedmogodišnji dječak svoje crteže je prodavao komšijama. Dok je pohađao srednju školu u Čikagu, noću je išao na Akademiju lijepih umjetnosti. Tada je počeo da crta stripove za školske novine na kojima su preovladavali rodoljubivi motivi. Kada je imao 24 godine stvorio je svoj prvi originalan crtani lik, zeca Osvalda, ali na njega nije imao autorska prava pa ga je preuzeo “Juniverzal studio”.
Ipak, to ga nije obeshrabrilo pa je godinu dana nakon toga stvorio Mikija Mausa, junaka bez kojeg je djetinjstvo nezamislivo. Dizniju su u “Metro-Goldvin-Mejeru” govorili da nikada neće uspjeti da proda ovaj lik, ali on se nije osvrtao i vjerovao je samo u sebe i svoju maštu. Dizni je popularnog miša prvo nazvao Mortimer, po svom kućnom ljubimcu, ali ga je supruga nagovorila da mu ipak da ime Miki, jer je smatrala da je Mortimer previše teatralno.
Kada se Miki Maus prvi put pojavio na malim ekranima, davne 1928. godine, Dizni mu je pozajmljivao glas, a kasnije su to bili Džimi Mekdonald i Vejn Olvajn.
Kao antipod Mikiju Mausu stvorio je Paju Patka, a istakao je da je ovog temperamentnog patka zamislio kao protivtežu uvijek savršenom mišu. Paja je zato prgav, svadljiv, vječno nezadovoljan, pesimističan, trapav, baksuzan, ali i na svoj način šarmantan. Ovaj patak je 1937. godine prvi put postao glavni junak, a zajedno sa rođacima Rajom, Gajom i Vlajom, pa i devojkom Patom, postao je omiljen. Bio je i junak osmominutnog crtanog filma “Firerovo lice” iz 1942. godine, u kojem sanja da se budi u totalitarnom režimu. Za ovo djelo lik Paje Patka je dobio prvog, a Volt Dizni svog devetog “Oskara”. U Srbiji i na Balkanu prvi put se pojavio u “Politici” 13. marta 1938. godine.
Važno je napomenuti da je priča Volta Diznija počela u garaži, sa kamerom koju je kupio od pozajmljenih para. Onda su počele da stižu ponude pa je nastao veći studio. Nekoliko puta je bio na ivici propasti, ali bi poslije svake krize postajao moćniji. Studio koji nosi njegovo ime i dalje je jedna od najuspješnijih kompanija u SAD i na svijetu.
“Snježana i sedam patuljaka”
“Snježana i sedam patuljaka” je prvi dugometražni animirani mjuzikl u produkciji Volta Diznija, ali i u istoriji filmske produkcije u Americi proizveden u punom koloru. Dizni se na početku suočio sa problemima, pošto su njegov brat i poslovni partner Roj, kao i supruga Lilijan, pokušavali da ga odvrate od te ideje, dok se on nadao da će na ovaj način proširiti ugled studija i povećati prihode, u čemu je na kraju i uspio. Međutim, da bi obezbijedio novac morao je svoju kuću da stavi pod hipoteku. Crtać je postigao veliku popularnost, a 1989. godine postavljen je u Nacionalni filmski registar SAD.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
