Put do svjetskih festivala je težak, ali nije neostvariv

ISTOČNO SARAJEVO - Tokom Međunarodnog filmskog festivala „Prvi kadar“ održan je i panel pod nazivom „Od domaće produkcije do svjetskih festivala“, tokom kojeg je konstatovano da je put težak, ali da nije neostvariv.

Umjetnički direktor festivala i moderator Aleksandra Mitrić-Štifanić rekla je da su se na panelu bavili temom koliko je teško danas realizovati i razvijati filmove u našim produkcijskim uslovima, kako domaće priče da postanu dio svjetske filmske scene i šta je potrebno da naši autori i producenti urade kako bi bili vidljiviji na međunarodnom nivou.

„Donijeli smo zaključak da je vrlo značajna sistemska podrška kinematografiji kroz konkurse Audio-vizuelnog centra Republike Srpske i kroz Strategiju razvoja kinematografije, koja bi trebalo da počne da se primjenjuje uskoro.

Autori zaista prolaze težak put od same ideje do toga da dođu do svjetskih festivala i postoje različiti moduli, postoje načini da postanu vidljiviji.

Zaključili smo da su značajni umrežavanje i koprodukcije, kako u regionu, tako i u svijetu, međunarodne koprodukcije, a prije svega umrežavanje filmskih autora kao početna tačka za dalji razvoj određenog projekta i bolju vidljivost tih projekata“, pojasnila je Mitrić-Štifanić.

Da bi se Strategija realizovala, smatra Mitrić-Štifanić, važno je da scena producenata i ljudi koji stoje iza filmova bude što aktivnija i da vrši neku vrstu pritiska i lobiranja kako bi se što prije počela primjenjivati sama Strategija.

„Ona ima zaista značajne elemente koji pomažu edukaciji, a potom razvoju projekata i njihovoj boljoj vidljivosti na međunarodnoj sceni. Tom vrstom umrežavanja među filmskim stvaraocima i stvaranjem značajne podrške u filmskoj industriji mislim da može da se realizuje sam početak primjene Strategije“, zaključila je Mitrić-Štifanić.

Producent, animator, reditelj i profesor Akademije umjetnosti u Banjaluci Mladen Đukić ocijenio je da smo još uvijek na počecima kada je riječ o putu domaće produkcije do svjetskih festivala, ali da je situacija ipak bolja u odnosu na period od prije deset ili dvadeset godina, kada je to bilo sporadično.

„Sada postoje sistem, zakon, Audiovizuelni fond, Akademija, razna udruženja, festivali… Postoji neka industrija u začetku i sada je na nama da to iskoristimo.

Ono što je dobro, a što ja nisam izmislio i rekao, nego su mnogo pametniji od mene, jeste da su sa ovih prostora dolazile dobre ideje, samo što su bile manje vidljive jer ih je bilo teško realizovati.

Sada je drugačije i na nama je da priče koje do sada nisu ispričane, krajeve koji nisu bili pokazani i ljude koji nisu bili viđeni dovedemo na platno i ekrane i učinimo ih vidljivim“, rekao je Đukić.

On je napomenuo da je izrađena Strategija, a na konstataciju da je za njenu realizaciju, između ostalog, potreban novac i pitanje da li je riječ samo o obećanjima, Đukić je rekao da bi volio da to nisu samo obećanja i da se nada da će biti realizovana.

„Ako se realizuju, ja ću se veseliti, a ukoliko se to ne desi, biće to još jedno iznevjereno očekivanje, a na nama je da se trudimo.

Ja sam po prirodi optimista, tako da stalno vjerujem da će se desiti. Dugo sam u ovoj industriji i mogu konstatovati da se stvari mijenjaju nabolje, a jedino je problematično što se dešavaju sporije nego što bismo željeli i voljeli da se stvore uslovi da damo sve od sebe“, poručio je Đukić.

Filmski i televizijski reditelj iz Banjaluke Milica Vujasin rekla je da je njena ocjena, ukoliko se govori o skali od nula do deset kada je riječ o realizaciji puta kojim domaća produkcija može stići do svjetske scene, da smo na sredini puta.

„S obzirom na to da smo mlada kinematografija, naš Filmski centar traje pet godina i za tih pet godina desile su se značajne stvari.

Mislim da smo od kinematografije koja se tek rodila došli do toga da imamo prve dugometražne filmove koji su vrlo brzo doživjeli svoje premijere, nadam se, na nekim većim regionalnim i svjetskim festivalima.

Za svjetske i međunarodne festivale treba vremena, ali smatram da sa Strategijom koju je oformio Filmski centar imamo jasan plan.

Moram da naglasim da je studentski film jedina konstantna produkcija u Republici Srpskoj u posljednjih 30 godina, od kada postoji Akademija umjetnosti u Banjaluci. Studentski filmovi snimali su se i bez novca, a danas imamo drugačiju situaciju i određene budžete.

Ti filmovi prepoznati su na mnogim svjetskim festivalima, pa je i moj diplomski kratki film obišao više od deset festivala i osvojio šest nagrada. Kada ima volje, ima i načina“, poručila je Vujasin.

Reditelj i producent Jelena Medić ocijenila je da u svjetsku kinematografiju dolazimo u trenutku koji nije pretjerano zgodan za film.

„Živimo u vremenu kada su nam film i drugi medijski sadržaji dostupni u džepu i kada se nešto transformiše u svijetu. Od bioskopskih sala sada se prešlo na platforme i trenutak u kojem se mi rađamo kao kinematografija već je izazovan u svjetskoj kinematografiji.

To može da bude izazovan trenutak za nas jer mi ulazimo u jedan novi sistem i počinjemo da učimo kako on funkcioniše. Nadam se da se nećemo oslanjati na stare sisteme vjerujući da oni još uvijek postoje, a da to nije istina.

Važno je da u ovom trenutku imamo što više izvornih priča jer živimo u nekom generičkom vremenu u kojem je medijski prostor postao prezasićen.

Smatram da bi bilo važno i mudro da se oslonimo na naše izvorne priče, a da ne pričamo ono što je već ispričano u regionu i ono što već pripada prošlom vremenu“, poručila je Medić.

Diplomirani režiser Akademije umjetnosti u Banjaluci Stefan Tomić tokom diskusije na panelu rekao je da je teško otvoriti vrata i da se većina festivala održi i prođe, a da filmovi ne budu ni pogledani, te da zbog toga i s razlogom postoji sumnja.

„Vjerujem ipak da dolazi drugačije vrijeme“, napomenuo je Tomić.

Nakon panela prikazan je Tomićev dokumentarni film pod nazivom „Poslije zabave“.

Tomić je rekao da film prati desetak dana prije proglašenja dobitnika „Ninove nagrade“, koju je Stevo Grabovac dobio upravo te godine.

„Film je prikazan i, prema podacima koje imam, postoji 600.000 ljudi koji su ga gledali. Bilo je i onih koji su, osim aplauza, brisali i suze“, naveo je Tomić, koji je na ovogodišnjem festivalu osvojio specijalno priznanje „Eks Ju u fokusu“ za kratki dokumentarni film.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.