Odlazak majstora trilera Frederika Forsajta

LONDON - Jedan od najprodavanijih i najčitanijih pisaca današnjice Frederik Forsajt, poznat po kultnom trileru "Dan šakala", preminuo je u 86. godini života.

Tokom svoje plodonosne karijere Forsajt je objavio više od 25 knjiga, uključujući i "Dosije Odese" i "Psi rata", te prodao 75 miliona knjiga širom svijeta. Uz Roberta Ladlama i Dejvida Morela, smatran je najvećim piscem trilera iz ere hladnog rata i jednim od začetnika podžanra tehno-trilera.

Rođen u Kentu 1938. godine, kao jedino dijete krznara, suočavao se sa usamljenošću uranjajući u avanturističke priče. Među njegovim omiljenim djelima bila su djela Džona Kukena i Rajdera  Hagarda, ali Forsajt je obožavao knjigu Ernesta Hemingveja o toreadorima "Smrt popodne". Bio je toliko očaran da je sa 17 godina otišao u Španiju i počeo da vježba s plaštom, ali se ipak pridružio snagama RAF-a sa 18 godina.

Tečno je govorio francuski, njemački, španski i ruski, te je bio rođeni strani dopisnik pa se pridružio redakciji kanala Bi-Bi-Si 1965. godine. Dvije godine kasnije poslat je u Nigeriju da izvještava o građanskom ratu koji je uslijedio nakon secesije jugoistočne regije Bijafra.

Svoja iskustva je opisao u knjizi "Priča iz Bijafre", koja je objavljena 1969. godine. Kasnije je tvrdio da je, dok je bio u Nigeriji, počeo raditi za MI6, a taj odnos je trajao dvije decenije. Atentat na francuskog predsjednika Šarla de Gola 1962. godine inspirisao ga je da napiše zaplet koji će kasnije postati "Dan šakala". Grupa bivših vojnika OAS bila je bijesna zbog De Golove odluke da Alžiru da nezavisnost nakon što su mnogi njihovi drugovi poginuli boreći se protiv alžirskih nacionalista, ali Forsajt je OAS jasno nazvao bijelim kolonijalistima i neofašistima. I odlučio je da, ako zaista žele da ubiju De Gola, moraju angažovati profesionalnog ubicu. Ipak, ideja se pretvorila u knjigu tek 1971. godine, kada je bio bez posla u novinarstvu. Vrlo brzo "Dan šakala" je pretvoren u hit film iz 1973. godine u kojem je glavnu ulogu igrao Edvard Foks, a zatim je prošle godine postao TV serija sa Edijem Redmejnom u glavnoj ulozi.

Forsajt je nakon "Dana šakala" napisao roman "Dosije Odesa" 1972. godine, koji je dvije godine kasnije adaptiran za veliko platno u filmu sa Džonom Vojtom u glavnoj ulozi.  Među njegovim drugim najprodavanijim djelima bili su trileri "Psi rata" i "Četvrti protokol" koji su takođe dobili filmske adaptacije. Roman "Pregovarač", objavljen 1991. godine, nastavio je uspješan niz, dok je roman "Varalica", priča o nekonvencionalnom, ali briljantnom agentu MI6, pretvoren u mini-seriju. Nakon još dva trilera, "Božja šaka" i "Ikona", Forsajt je napravio eksperiment sa romanom "Fantom sa Menhetna", nastavkom "Fantoma iz opere" koji je bio uspješan mjuzikl. Drugi set kratkih priča "Veteran" takođe je dobio pomiješane kritike, ali Forsajt se vratio u svom uobičajenom stilu sa "Osvetnikom", trilerom iz 2003. godine, a tri godine kasnije, "Avganistancem".

Mnogi njegovi fiktivni zapleti inspirisani su vlastitim iskustvima iz stvarnog života širom svijeta, a u svoje priče je utkao zamršene tehničke detalje, ne umanjujući pri tome munjevit tempo svojih zapleta. Njegova novinarska pozadina unijela je strogost i metronomsku efikasnost u njegovu radnu praksu, a njegov instinkt i razumijevanje velikih priča održavao je njegove romane uzbudljivo savremenim i svježim.

Sve svoje knjige je pisao na pisaćoj mašini i odbijao da koristi internet za svoja istraživanja.

Ironično, njegov 18. roman "Lisica",  objavljen 2018. godine, bio je špijunski triler o talentovanom kompjuterskom hakeru. Već u svojim osamdesetim godinama morao je prestati sa istraživačkim putovanjima u udaljene dijelove svijeta, poput putovanja u Gvineju Bisao koje ga je ostavilo s infekcijom i zamalo koštalo noge.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.