Dikensovi romani uspješni na velikom platnu

Banjaluka - "Jadnici", "Čarobnjak iz Oza" i "Ana Karenjina" samo su neka od književnih djela koja u filmskoj verziji privlače publiku širom svijeta.

Iako nisu sve ekranizacije knjiga uspješne, postoje one koje su osvojile brojne gledaoce, a na listi najboljih filmovanih pisanih djela je i jedan, sada već klasik, "Gepard" iz 1963. godine. Lučino Viskonti je zaslužan za jednu od vjerovatno najboljih adaptacija ikada. Njegov "Gepard" savršeno prenosi na filmsko platno melanholičnu prozu Đuzepea di Lampeduze, kome je "Gepard" jedini roman. Portret sicilijanske aristokratije s kraja 19. vijeka, sa Bertom Lankasterom, Alenom Delonom i Klaudijom Kardinale u glavnim ulogama, nagrađen je "Zlatnom palmom" na festivalu u Kanu.

Na listi najboljih je i "Nađeno vrijeme" Marsela Prusta, sa neobičnim uplitanjem ostalih dijelova iz njegove čuvene proze "U potrazi za izgubljenim vremenom". Vrlo hrabro i smjelo čitanje donosi reditelj Raul Ruiz. Riječ je o jednom od rijetkih filmova koji odslikava suštinu učmalosti, a da ne izaziva dosadu kod gledalaca. Tome su svakako doprinijeli i odlični Džon Malkovič, Katrin Denev i Emanuela Bar.

Knjige Čarlsa Dikensa često su ekranizovane, a posebno roman "Oliver Tvist". Iako Kerol Rid nije uradio prvu adaptaciju Dikensovog djela, mnogi kritičari smatraju da je on autor najbolje. Zasnovana kako na knjizi tako i na čuvenom pozorišnom mjuziklu sa Vest Enda, ova filmska priča svrstana je u nacionalno blago Velike Britanije.

Čuveni mjuzikl "Kabare", čije će numere biti upamćene kao jedne od najboljih u istoriji kinematografije, zasnovan je na romanu "Zbogom Berlinu" Kristofera Išervuda, koji je objavljen 1939. godine. Film je produžio život tako što je pretvoren u bezbroj pozorišnih verzija tokom kojih su se generacije glumica ugledale na Lajzu Mineli. Fose je dobio "Oskara" za režiju, ali je nagradu za najbolji film izgubio jer je u konkurenciji bio nepobjedivi "Kum".

Početna scena iz filma "Velika očekivanja", rađenom prema istoimenom Dikensovom romanu, koja prikazuje močvaru, svakako je jedna od najboljih u istoriji kinematografije. Film je zasluženo donio prvog "Oskara" za kinematografiju Gaju Grinu.

Hičkokova "Rebeka"

Književnica Dafne di More jednom prilikom je izjavila da priznaje samo dvije adaptacije svojih djela, Hičkokovu "Rebeku" i film Nikolasa Rouga "Ne okreći se". Riječ je o trileru koji je uveo nekoliko tipskih scena u kinematografiju: lomljenje stakla, napeta predosjećanja, utapanje djevojčice u crvenom kaputu… Još jače nego u romanu, reditelj akcentuje motiv zla, doprinoseći strašnijoj atmosferi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.