Anja Ilić: Imperativ jačanje međunarodne saradnje

Branislav Predojević
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Velibor Tripić

BANjALUKA - Tokom protekle četiri godine postavili smo stabilne temelje za razvoj filmske industrije u Republici Srpskoj. Audio-vizuelni centar Republike Srpske radi u punom kapacitetu.

Trenutno je više od 100 projekata u fazi razvoja scenarija, projekta ili proizvodnje. Naši filmski radnici imali su priliku da učestvuju u tri dugometražne igrane koprodukcije, a kroz institucionalnu podršku i konkretne projekte izgradili smo povjerenje u naš rad, što se vidi kroz sve veće interesovanje producenata i autora za saradnju s nama. 
 
Rekla je ovo za "Glas Srpske" Anja Ilić, direktorica "Audio-vizuelnog centra Republike Srpske", objašnjavajući šta su suštinske stvari kojima se centar bavio u prethodne četiri godine postojanja. Pomenuta ustanova danas slavi četvrti rođendan, a Ilićeva naglašava da se najblaže rečeno krenulo od nule da bi postavio temelje za razvoj filmske umjetnosti u Srpskoj, ali da sve filmske radnike u Srpskoj čeka još mnogo posla, prije svega kroz usavršavanja i ulaganja. - Značajnu pažnju smo poklonili edukativnim radionicama da bismo omogućili našim filmskim autorima dodatna usavršavanja. Osim toga učestvovali smo na FEST-u u Beogradu i Evropskom filmskom marketu u Berlinu, gdje smo uspostavili važne kontakte sa filmskim fondovima i producentima te promovisali filmske lokacije i podsticaje koje nudi centar investitorima koji se odluče da snimaju u Republici Srpskoj, kao i mogućnosti koje nudimo manjinskim koproducentima, rekla je Ilićeva.
 
GLAS: Kao što ste pomenuli "temelj", prije svega onaj kreativni u ljudima koji imaju ideje i znanje neophodno da ih realizuju, je u velikoj mjeri stvoren. Šta je to što još treba razvijati da bi ova filmska konstrukcija dobila "zidove" i "krov" tj. da bude završena na pravi način?
 
ILIĆ: Kreativni kadar postoji i raste, ali potrebno je dodatno razvijati infrastrukturu i sistem finansiranja. Nedostaju nam filmski studiji, postprodukcijski centri i uspostavljen sistem finansiranja iz drugih izvora, privatnih investicija ili evropskih fondova. Intenzivno radimo na edukaciji filmskih radnika i uspostavljanju saradnje sa svim relevantnim institucijama da bismo ojačali kreativni kadar. Centar pruža podršku i u realizaciji završnih studentskih projekata, tako da nove generacije već prilikom pravljenja završnih filmova imaju uspostavljenu saradnju sa centrom, što je prilika o kojoj je moja generacija maštala.
 
GLAS: Jasno je da RS ima malo tržište, skromne uslove i mogućnosti ulaganja. Shodno tome razvoj je jedino moguć saradnjom sa drugima, tj. koprodukcijama, da bi bila prevaziđena logistička i produkcijska ograničenja. Koliko smo poželjni kao koprodukcioni partneri i šta možemo ponuditi drugima?
 
ILIĆ: Postajemo sve prepoznatljiviji kao pouzdan koprodukcioni partner. U Berlinu smo imali brojne sastanke sa direktorima evropskih filmskih centara da bismo ih upoznali sa mogućnostima koje manjinskim koproducentima nudi Audio-vizuelni centar, lokacijama za snimanje i podsticajima. Snimanje filmova mnogo košta i naša prilika jeste u manjinskim koprodukcijama. Imamo kvalifikovane filmske radnike i atraktivne lokacije za snimanje. Našim partnerima možemo ponuditi kvalitetne ekipe, konkurentne produkcijske troškove i mogućnosti sufinansiranja kroz naše fondove. Uspješni koprodukcioni projekti koje smo već realizovali dokaz su da smo atraktivan partner.
 
GLAS: Sudeći po filmovima "Izolacija", "Za danas toliko" i "78 dana" koprodukciona iskustva Centra pokazala su se dobrim izborom, kako u komercijalnom, tako i kritičkom pogledu. Koliko je moguće postaviti jasne kriterijume u izboru koprodukcija i na čemu se oni baziraju kada je u pitanju Centar?
 
ILIĆ: Kriterijumi za izbor koprodukcija zasnivaju se na nekoliko ključnih faktora: umjetničkoj vrijednosti projekta, finansijskoj održivosti i doprinosu razvoju domaće filmske industrije. Veoma nam je važno da učešće umjetničkih i tehničkih saradnika u filmu osigurava promociju i značajno doprinosi razvoju audio-vizuelnih djelatnosti u Republici Srpskoj. U filmu "Izolacija" vizuelne efekte je radio tim Davida Gatarića iz "LMC" studija iz Banjaluke, što je bila sjajna prilika da se okušaju i steknu iskustvo rada u jednom dugometražnom igranom filmu. Rizik uvijek postoji, ali trudimo se da pažljivo biramo projekte koji će dugoročno donijeti benefite, kako našim filmskim radnicima tako i publici. 
 
GLAS: Centar je učestvovao u nekoliko produkcija kratke forme koje su predstavile novu generaciju režisera i scenarista. Najavljeni su i dugometražni igrani filmovi "Kad ponovo umrem" Nemanje Savanovića i "Čuvaj ga" Siniše Grabeža. Kakvi su planovi kada je riječ o promociji pomenutih kratkih filmova i do kojeg su segmenta produkcije odmakli dugometražni projekti?
 
ILIĆ: Tri kratkometražna igrana filma nastala uz podršku Audio-vizuelnog centra Republike Srpske: "Džo", reditelja Vuka Rađena, u produkciji "Kvaka 22", "Herkul" reditelja Marka Dukića, u produkciji "Didaskalije" te "Metak u pušci", reditelja Karmen Obrdalj, u produkciji "Kozara filma" prikazana su krajem decembra prošle godine na zatvorenoj projekciji organizovanoj za članove filmskih ekipa i prijatelje filma u Banjaluci. "Herkul" je već uvršeten u zvanični program Međunarodnog festivala nezavisnog filma u Barseloni, što je sjajno. Film "Kad ponovo umrem" reditelja Nemanje Savanovića podržan je sa 400.000 KM, a "Čuvaj ga" Siniše Grabeža sa 600.000 KM. Oba filma su nacionalne tematike, a producenti su u fazi traženja dodatnih sredstava za snimanje filma, što će vjerujem veoma brzo biti riješeno.
Imamo nekoliko dokumentarnih filmova čija će premijera biti u ovoj godini, a to su "Starac i njegov san" Duška Mazalice, koji će biti predstavljen na festivalu u Moskvi, a potom "Čudo se možda dosađuje" autora Jelene Medić, u produkciji kuće "Budni", "Plastični Buda, drveni Isus i ogledalo" reditelja Branka Lazića, u produkciji "MLM medija", "Fabrika ne sme da stane", reditelja Marka Nikolića, koproducenta Nikole Đakovića i producenta Nebojše Miljkovića.
Animirani film "Ja sam Akiko" čiji je koproducent banjalučki studio "Aeon", biće predstavljen na festivalu MONSTRA u Lisabonu, kao i na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Štutgartu. "Hurikan", čiji je koproducent takođe "Aeon", osvojio je nagradu publike na festivalu "Ansi". Animirana scena je umrežena i u njoj imamo ogroman potencijal, što Centar prepoznaje i trudimo se da intenzivnije podržimo.
 
GLAS: Pomenuli ste da je tim Audio-vizuelnog centra RS gostovao nedavno na Berlinskom filmskom festivalu. Kakvi su utisci i šta jedan mladi filmski centar dobija učešćem na filmskim događajima ove kategorije?
 
ILIĆ: Berlinski festival bio je izuzetna prilika za umrežavanje i predstavljanje naših projekata. Imali smo priliku da razgovaramo s potencijalnim koproducentima i direktorima filmskih fondova. Ovakvi događaji su ključni za jačanje vidljivosti našeg centra i privlačenje novih partnera. Veoma je važno da budemo prisutni na festivalima, jer je to prilika da naši producenti uspostave saradnju sa producentima iz drugih zemalja, što im omogućava da lakše obezbijede novac potreban za snimanje filma. 
 
GLAS: Jasno je da su završetak snimanja i distribucija dugometražnog igranog filma prioritet u sljedećim koracima razvoja, ali, osim toga, šta još obuhvataju planovi Centra u sledećem periodu?
 
ILIĆ: Centar je objavio kalendar konkursa i u ovoj godini biće ih raspisano 13. Planiramo da unaprijedimo edukativne programe za filmske stvaraoce i u tom smislu ćemo već krajem aprila imati radionicu na kojoj će naši filmski stvaraoci imati priliku da se upoznaju sa pravilima nastupa na pičing forumima, koji su prilika da predstave projekat i na taj način pokušaju dobiti značajna evropska sredstva za proizvodnju filma. Imperativ je jačanje međunarodne saradnje u ovoj godini. Nastavljamo pružati podršku i raditi na promociji svih projekata koje smo podržali da bismo omogućili što širu vidljivost. U fazi je i donošenje Pravilnika o postupku utvrđivanja kriterijuma za određivanje kategorija podobnosti, izgleda i sadržaja oznake kategorije audio-vizuelnog djela kojim ćemo dodatno urediti oblast.
 
DRAKULIĆ
 
GLAS: Najavljena je i podrška igranom filmu sa temom nacionalnog značaja "Stradanje srpskog naroda u Drugom svjetskom ratu početkom 1942. godine u Drakuliću". Koliko se tu odmaklo i koliko je sama ta tema izazov za filmske stvaraoce?
 
ILIĆ: Već 28. aprila biće raspisan konkurs za sufinansiranje proizvodnje dugometražnog igranog filma o nacionalnoj temi stradanja srpskog naroda u Drakuliću u Drugom svjetskom ratu. Ovo je izuzetno značajan projekat, ne samo zbog njegove istorijske važnosti, već i zbog kompleksnosti tematike koja zahtijeva da priča bude ispričana sa poštovanjem i odgovornošću da bismo sačuvali sjećanje na žrtve i istovremeno stvorili filmsko djelo koje može doprijeti do šire publike.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.