Legat Mice Todorović: Posebna vrijednost i značaj Galerije "Žarko Vidović"

ISTOČNO SARAJEVO – U Galeriji "Žarko Vidović" u Istočnoj Ilidži, pored različitih izložbi, održavaju se i različite književne večeri i promocije, te druga kulturna zbivanja.

Ova ustanova postala je mjesto susreta umjetnika i poštovalaca kulture, čuvajući duh tradicije i savremenog stvaralaštva.

Svjetski standardi u Istočnoj Ilidži

Galeriju su 2024. godine svečano otvorili načelnik Opštine Istočna Ilidža Marinko Božović i književnik Matija Bećković, koji je tom prilikom rekao da se raduje što je u Istočnoj Ilidži lijepim povodom. Više od njega bi se, kako kaže, ovom događaju radovali samo Žarko Vidović i Mileva Mica Todorović.

-Ovoj velelepnoj galeriji bi se zaista radovali. Znam da se Žarko, moj komšija iz Beograda, ovome nije nadao", rekao je Bećković. Kako je tom prilikom istakao, ostaje samo da se poklonimo i "skinemo kapu", ne samo onima po kojim Galerija nosi ime i čije slike nudi, nego i činjenici da je ovakva galerija napravljena u Istočnom Sarajevu. "Ovakvoj galeriji ne bi bilo mane da je na Monmartru ili Menhetnu", istakao je Bećković.

Izvorni artefakti i arhivsko bogatstvo

Govoreći o legatu Mice Todorović, Marinko Božović je istakao da su posebno ponosni što se taj legat nalazi u ovoj galeriji i Istočnoj Ilidži, te da je riječ o neprocjenjivoj kulturnoj i umjetničkoj vrijednosti koja Istočnoj Ilidži i Republici Srpskoj daje poseban pečat. Akademik Milivoje Unković rekao je da je legat Mice Todorović proširen i obogaćen sa dosta artefakata u odnosu na početak kada je otvoren.

-Tu je štafelaj koji je Edo Numankadić, kolega, poklonio. Riječ je o originalnom štafelaju na kome je Mica Todorović slikala, radila. Tu je puno pisama, dokumentacije, jedno bogatstvo arhive gdje će zaista neki od istoričara umjetnosti koji bude imao volje i vremena da se bavi djelom Mice Todorović imati na raspolaganju bogatu arhivu iz koje mnogo toga može saznati od njenih studentskih dana u Zagrebu na Akademiji, preko logora, preko profesorskog rada u Školi primijenjenih umjetnosti do njenih penzionerskih dana. Jedan bogat i sadržajan život kakav je imala Mica Todorović, rekao je Unković.

Istorijski kontekst i evropski putevi

Poznati akademik je napomenuo da Galerija "Žarko Vidović" raspolaže sa legatom Mice Todorović i da poseban pečat Istočnom Sarajevu i Republici Srpskoj daje izložba "Srpsko slikarstvo početkom 20. vijeka".

"Kada gledamo istorijski kontekst i sve što se dešavalo na našim prostorima u srednjem i drugim vijekovima, mi imamo djela koja su ravna renesansnim majstorima. Tu su freske koje su nastale prije Đotovih (Giotto) u našim manastirima, a koje su u umjetničkom smislu mnogo bolje i mnogo značajnije. One su već zabilježene u istoriji umjetnosti", objasnio je Unković.

On je dodao da smo mi imali te nesrećne pauze ratnih i raznih zbivanja, te prostornih destrukcija, pa su se dešavale i pauze u stvaralaštvu.

-Početak 20. vijeka je splet srećnih okolnosti koji je dao spoj tolike darovitosti i želje. Ne treba zaboraviti da to nisu djeca sa asfalta, nego djeca sa ruralnih prostora sa puno dara, ali bez ikakvih predrasuda iz naših sela odlaze u Beč, Minhen, u Krakov, Pariz ... i ravnopravno sa drugom djecom iz Evrope stasaju i bore se", konstatovao je Unković.

Tragične sudbine i svjetski dometi

Unković je napomenuo da su mnogi od njih imali nedaće, poput Branka Radulovića koji je krenuo da studira kada su počeli balkanski ratovi, te se priključio kao dobrovoljac i prekinuo studij.

"Kad se završe balkanski ratovi ponovo upiše studij i krene veliki rat i Prvi svjetski rat i tako dalje... Neki su završili u logorima, a mnogi su i stradali poput Slobodana Špire Bocarića koji je jedan od sjajnih ljudi koji je završio u Šaranovoj jami kao i drugi", napomenuo je Unković, poručivši da kulturu treba posmatrati u jednom širem kontekstu.

-Zahvaljujući kolekcionarima doživio sam taj prostor kao jedinstveni kulturološki prostor jer jednom narodu, bez obzira na granice, treba znati da kultura pulsira i preko raznih administrativnih granica i barijera. To je bila generacija koja je utrla put ovim velikanima gdje je bila cijela jedna plejada umjetnika poput Dada Đurića, Ljube Popovića, Miće Popovića, Veličkovića... Tu je i jedna velika Nadežda Petrović koja okuplja značajna imena. Ove globalističke koncepcije sada koje govore o Evropi moraju da znaju da mi nigdje nismo mrdnuli iz Evrope. Kolijevka Evrope je stara grčka kultura gdje su udareni temelji demokratiji, parlamentarizmu, filozofiji... i mi smo im najbliži, pa da smo najgluplji nešto bi primili od toga, prije nego oni gore na sjeveru. Evropa bi dakle morala ponovo da se vrati evropskim vrijednostima", zaključio je Unković.

Zasluge za ostvarenje projekta

Direktor JU Centra za kulturu i informisanje Istočna Ilidža, Božidar Novaković, rekao je da je legat rad akademika Unkovića i Miljana Popića, odnosno Programskog savjeta i saradnika koji su radili na tome proteklih godina.

Moramo se zahvaliti jer najviše je tu rada i zasluga profesora Unkovića koji je zahvaljujući svojim kontaktima koje ima trideset-četrdeset godina uspio da dođe do svih tih eksponata za legat Mice Todorović", rekao je Novaković.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.