Davor Strika: Čuvajući prošlost, stvaramo budućnost

Muzej Republike Srpske, sa svojom 95-godišnjom tradicijom, predstavlja jednu od najznačajnijih kulturnih institucija u regionu. Njegov razvojni put je odraz burne istorije prostora na kojem se nalazi, ali i svjedočanstvo otpora kulture pred političkim i društvenim promjenama.

Rekao je ovo za "Glas Srpske" Davor Strika, direktor Muzeja Republike Srpske, komentarišući ključne karakteristike postojanja i razvoja institucije, na čijem je čelu, a koja je od svog osnivanja 1930. godine, mijenjala nekoliko puta ime i nadživjela nekoliko država i političkih sistema, ali je postojano čuvala prošlost i djelovala kao živa institucija okrenuta prema budućnosti.

- Osnovan kao Muzej Vrbaske banovine 1930. godine u vremenu Kraljevine Jugoslavije, muzej je prvobitno bio zamišljen kao regionalni kulturni centar koji će prikupljati, čuvati i izložiti predmete od značaja za Vrbasku banovinu. To je bio period intenzivnog institucionalnog razvoja i evropske orijentacije. Potom, nastaju promjene u toku i nakon Drugog svjetskog rata. Nakon završetka rata i osnivanja SFRJ, muzej mijenja svoj status i strukturu, prilagođavajući se novim ideološkim i naučnim principima. Postaje važan dio u kulturno-obrazovnom sistemu, sa fokusom na narodno oslobođenje, radničku borbu i socijalističke vrijednosti. Period nakon raspada Jugoslavije je period osnivanja Republike Srpske i muzej dobija novi identitet i novo ime - Muzej Republike Srpske. Ova transformacija odražava novu državotvornu realnost i potrebu očuvanja identiteta, kulturne baštine i istorijskog nasljeđa srpskog naroda u BiH. U protekle dvije decenije, muzej ulaže značajne napore u modernizaciju, digitalizaciju zbirki, obnovu stalne postavke, kao i unapređenje komunikacije sa publikom, posebno kroz edukativne programe, tematske izložbe i saradnju sa domaćim i međunarodnim institucijama, dodao je Strika.

GLAS: Šta je to što današnja muzejska postavka nudi posjetiocima kojih je sve više, kako domaćih, tako i stranih, što nikako nije zanemarivo u trenutku kada su pred Republikom Srpskom i njenim istorijskim i kulturnim identitetom brojni izazovi?

STRIKA: Odlično pitanje, jer ono suštinski dira u samu misiju Muzeja Republike Srpske u savremenom trenutku kada kulturni i istorijski identiteti nisu samo pitanje nauke, već i politike, očuvanja nasljeđa i predstavljanja u svijetu. Stalna postavka muzeja obuhvata više hronoloških i tematskih cjelina, od praistorije, preko antike i srednjeg vijeka, do savremene istorije. Posjetioci mogu da vide artefakte koji svjedoče o milenijumima života, stvaralaštva i borbe na ovim prostorima. Muzej nudi sadržaje koji ne samo da informišu, već i afirmišu identitet srpskog naroda u BiH. Postavke vezane za NOB, stvaranje Republike Srpske, tradicionalnu kulturu i vjersko nasljeđe imaju snažan edukativni i emocionalni potencijal. Jedinstveni predmeti, od rimskih artefakata do starih nošnji, alata, nakita i sakralnih objekata pružaju dublje razumijevanje kulturne raznolikosti i istorijskih uticaja na prostoru Republike Srpske. Savremeni pristupi u prezentaciji sadržaja, multimedijalni alati, animirane rekonstrukcije istorijskih događaja, audio-vodiči na više jezika čine muzej interesantnim i pristupačnim široj publici, uključujući mlađe generacije i strane turiste. U vremenu kada se kulturni i istorijski narativi često dovode u pitanje ili jednostrano tumače, Muzej Republike Srpske postaje čuvar istine i autentičnog nasljeđa, prostor znanja, a ne nametnute ideologije. Porast broja posjetilaca, kako domaćih, tako i stranih, govori da javnost prepoznaje muzej kao relevantnu instituciju. To je potvrda da muzej nudi kvalitetan i privlačan sadržaj, uspješno komunicira sa različitim publikama i igra značajnu ulogu u turizmu, kulturnoj diplomatiji i obrazovanju. Muzej Republike Srpske danas nije samo mjesto čuvanja predmeta iz prošlosti, on je aktivni učesnik u izgradnji svijesti, u odbrani identiteta i u kreiranju kulturne budućnosti. U tome i jeste njegova snaga, naročito u vremenima izazova.

GLAS: Generalno, svijet potresaju tektonske promjene u društvenom, političkom i tehnološkom pogledu, čije se posljedice osjećaju u svim segmentima ljudske civilizacije. Novo vrijeme donosi i nove izazove pred institucijama kulture, posebno muzejskim? Kako se prilagoditi i u kojem smjeru usmjeriti kulturnu politiku?

STRIKA: Tektonske promjene u društvu, tehnologiji i politici, poput digitalne revolucije, globalizacije, migracija, kulturnih konflikata i ideoloških polarizacija direktno utiču na način na koji ljudi percipiraju kulturu, istoriju i nasljeđe. Muzeji više nisu samo "tihi svjedoci prošlosti", već živi akteri u oblikovanju javne svijesti. Muzeji moraju da prate tehnološke trendove ili rizikuju da ostanu marginalizovani. Rješenje je razvoj virtuelne izložbe, uspostavljanje onlajn zbirke, korišćenje AR/VR tehnologije za unapređenje iskustva posjetilaca, prisutnost na društvenim mrežama, ne samo radi promocije, već i kao platforma za edukaciju. Muzeji moraju da komuniciraju jezikom savremenog čovjeka - vizuelno, kratko, interaktivno, ali i da zadrže stručnost, vjerodostojnost i autonomiju. Kultura ne smije biti izolovana – ona mora biti uključena u školske programe, javne rasprave i medije, a kulturne ustanove moraju imati slobodu u stručnom radu, uz podršku države. Budućnost muzeja, kao i kulture uopšte, ne leži samo u čuvanju prošlosti, već u aktivnom oblikovanju sadašnjosti. 

GLAS: Koja su dešavanja u prvom dijelu ove godine i generalno u periodu otkako ste Vi na čelu ove ustanove privukla veću pažnju posjetilaca?

STRIKA: Od kada sam na čelu Muzeja Republike Srpske, vodeća ideja mi je bila da muzej postane otvoren, živ i relevantan prostor, ne samo za stručnu javnost, već i za širu publiku, domaću i stranu. Upravo kroz pažljivo planirana dešavanja u prvom dijelu ove godine, uspjeli smo da taj cilj počnemo konkretno ostvarivati. Uspješno smo organizovali više tematskih izložbi, te ugostili brojne izložbe gostujućih muzeja i umjetnika iz regiona, što je doprinijelo raznovrsnosti ponude. Rebrendirali smo vizuelni nastup muzeja – od modernijeg izgleda veb sajta koji će uskoro ugledati svjetlo dana, aktivirali prisustvo na društvenim mrežama i publikovali novi vodič kroz stalnu postavku. Ulaskom u sistem fiskalizacije, zabilježili smo značajan porast posjeta, porastao je broj organizovanih posjeta škola i turističkih grupa, a Muzej je postao prepoznatljiviji u medijima i u javnom diskursu, kao aktivan i savremen kulturni akter. Želimo da Muzej Republike Srpske bude mjesto u kojem prošlost živi, a kultura govori jezikom sadašnjosti. Upravo zato pažljivo biramo teme, otvaramo se prema publici i stalno unapređujemo svoju ulogu u društvu..

GLAS: Muzej Republike Srpske je ostvario jako dobru saradnju, prije svega sa Narodnim muzejem Srbije, ali i sa drugim muzejskim ustanovama. Šta je to što može ponuditi Muzej RS drugima i šta on može naučiti od drugih muzeja sa kojima sarađujete?

STRIKA: Muzej Republike Srpske, kao najznačajnija muzejska ustanova u Republici Srpskoj, u posljednjih nekoliko godina sve više djeluje ne samo kao čuvar kulturnog i istorijskog nasljeđa, već i kao aktivan partner u regionalnim i međunarodnim saradnjama. Upravo saradnja sa Narodnim muzejom Srbije i drugim srodnim institucijama pokazala je koliki potencijal imaju zajednički projekti, ne samo u razmjeni izložbi, već i u razmjeni znanja, iskustava i stručnih resursa. Muzej Republike Srpske može ponuditi drugima bogat i vrijedan fond, specifičan kulturno-istorijski kontekst, iskustvo u radu sa različitom publikom, dok od drugih muzeja možemo da usvojimo muzeološke i konzervatorske prakse, digitalizaciju i multimediju, menadžment i kulturnu diplomatiju, kao i mrežu kontakata i pristup međunarodnim projektima. Zahvaljujući partnerstvima, Muzej RS dobija pristup mrežama koje otvaraju vrata za učešće u regionalnim i evropskim programima. Saradnja nije samo formalnost, ona je način da se muzeji obostrano obogate, razmijene perspektive i zajedno afirmišu zajedničko kulturno nasljeđe, ali i očuvaju posebnosti i identitete svakog naroda. Saradnja sa institucijama kulture iz Srbije nam je od izuzetnog značaja i na tome ćemo nastaviti da radimo i u vremenu koje dolazi.

GLAS: Gorući problem je nažalost ostao isti u dužem periodu rada Muzeja RS, a to su neuslovne prostorije u kojima se muzej nalazi. Da li postoji pomak na tom polju i šta je sve potrebno da bi se on riješio, postavljamo to pitanje prije svega, jer nije daleko ni jubilej 100 godina, koji bi svakako trebalo  da se obilježi u adekvatnijem prostoru?

STRIKA: Apsolutno ste u pravu, pitanje prostora je jedno od najvažnijih, najtežih i najdugovječnijih problema s kojim se Muzej Republike Srpske suočava i to ne samo u kontekstu svakodnevnog funkcionisanja, već i u simboličkom smislu, jer institucija koja baštini više milenijuma istorije, zaslužuje prostor dostojan te uloge. Zgrada u kojoj se muzej nalazi je funkcionalno i tehnički odavno prevaziđena: nedostaje adekvatan izložbeni prostor, depoi su ograničeni, nema centralne klimatizacije u svim salama, a tehnički uslovi za čuvanje najvrednijih eksponata nisu u skladu sa savremenim standardima. Uslovi otežavaju i realizaciju većih i savremeno dizajniranih izložbi, ali i prijem većeg broja posjetilaca, posebno tokom masovnih manifestacija. Pa ipak, u proteklom periodu ostvareni su izvjesni pomaci, postoji volja i opredijeljenost institucija Republike Srpske da se ide u pravcu izgradnje novog, namjenski pravljenog objekta za potrebe Muzeja Republike Srpske. Smatramo da nova zgrada Muzeja treba da simbolizuje atribute državnosti Republike Srpske, te da bude monumentalnog karaktera. Javnost i mediji sve više prepoznaju ovo pitanje kao prioritetno, što je važno za stvaranje društvenog konsenzusa. Nova zgrada bi omogućila predstavljanje naše kulture na najbolji mogući način. Povećalo bi to i broj turista, kao i ljudi koji bi nas na taj način bolje upoznali. Republika Srpska bi putem kulture mogla da ispriča svoju priču, o vjekovnom prisustvu naše civilizacije na ovim prostorima, teškoj i stradalničkoj borbi za slobodu, kao i istinu o Odbrambeno-otadžbinskom ratu. Činjenica je da su muzeji prva mjesta koja turisti posjećuju prilikom dolaska u neki grad. Godina 2030. biće vijek postojanja Muzeja Republike Srpske i taj datum treba postaviti kao javan, jasan i dostižan cilj za otvaranje novog ili obnovljenog muzejskog prostora. Takav potez ne bi bio samo tehničko unapređenje, već i jak kulturno-politički signal da Republika Srpska cijeni, čuva i investira u svoju kulturu i identitet. Muzej Republike Srpske živi i radi u okviru postojećih uslova, ali njegov potencijal daleko nadmašuje zidove u kojima se trenutno nalazi. Vrijeme je da se taj potencijal oslobodi.

PROGRAMI

GLAS: Osim izložbi primjetno je da Muzej Republike Srpske sve češće organizuje predavanja na konkretne teme, podržava izlazak određenih istorijskih djela, organizuje manifestacije poput "Noći muzeja", foto-izložbi i drugih događaja…?

STRIKA: Sve više je očigledno da Muzej Republike Srpske više nije samo mjesto gdje se pasivno gledaju eksponati, već se pretvara u dinamičan kulturni centar u kojem se redovno odvijaju raznovrsne prateće aktivnosti. I upravo te aktivnosti - predavanja, promocije, tematske večeri, "Noć muzeja", foto-izložbe i slične manifestacije imaju sve veću ulogu u povezivanju muzeja sa publikom. Publika želi kulturne sadržaje, ali želi i prostor za dijalog, razmjenu ideja, upoznavanje i povezivanje. Muzej više nije samo "ogledalo prošlosti", već i aktivan učesnik savremenog kulturnog života. Zato je naš cilj da nastavimo razvijati ove programe kao sastavni dio muzejske ponude, a ne samo kao dodatak. Prateće aktivnosti nisu sporedna stvar, one su postale ključni kanal komunikacije sa publikom. Zahvaljujući njima, Muzej Republike Srpske se sve više prepoznaje kao otvorena, savremena i živa institucija. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.