Na zagrebačkom aerodromu uhapšen Dragan Mitrović

Mitrović od 1999. godine sa porodicom živi u Velikoj Britaniji, gdje je otišao sa hrvatskim dokumentima i zatražio azil, a u svojoj odbrani pred hrvatskim državnim tužiocem nije poricao sukob sa oštećenima, ali osporava kvalifikaciju krivičnog djela koje je označeno kao ratni zločin.

Prema "Veritasovim" saznanjima, Mitrović se u toku rata posvađao sa mještaninom Zdravkom Antićem, hrvatske nacionalnosti, kojom prilikom ga je i ošamario nekoliko puta, ali su se i izmirili i međusobno normalno komunicirali prije Draganovog odlaska u Veliku Britaniju.

Osim toga, Mitrović je i po odlasku u Veliku Britaniju, počev od 2007. godine, redovno dolazio u rodno selo i nije imao nikakvih problema ni sa komšijama niti sa predstavnicima vlasti, prenosi RTRS.

Srbi sa baranjskog područja smatraju da hapšenje Mitrovića ima za cilj odvraćanje izbjeglih Srba od povratka na njihova imanja i zastrašivanje onih koji su ostali da i oni napuste Hrvatsku.

Mitrović je uhapšen u subotu, 8. januara, na zagrebačkom aerodromu, prilikom ulaska u Hrvatsku, a sudija u Osijeku mu je odredio istražni zatvor od mjesec dana, zbog bojazni od uticaja na svjedoke i bijega iz Hrvatske.

Hrvatski mediji su prenijeli da je riječ o bivšem pripadniku srpske Teritorijalne odbrane u mjestu Karanac u Baranji i da je uhapšen na osnovu prijave dvojice muškaraca nesrpske nacionalnosti iz Baranje.

Prema prijavi, jedan od njih je priveden u Teritorijalnu odbranu u avgustu 1991. godine, a drugi u aprilu 1992. godine, gdje su ih, kako kažu, pripadnici Teritorijalne odbrane, među kojima i osumnjičeni, fizički i psihički maltretirali.

"Veritas" napominje da se Mitrović do hapšenja nije nalazio na spisku hrvatskog tužilaštva osumnjičenih, osuđenih i optuženih za ratne zločine sa stanjem na dan 30. juna 2017. godine, na kojem je bilo 1.396 imena, uglavnom pripadnika JNA i Srpske vojske Krajine, zbog toga što protiv njega zvanično nije ni bila otvorena istraga.

Prema izvještaju hrvatskog državnog tužilaštva, od 18. septembra 2017. godine, u Hrvatskoj su od 1991. godine, od kada se u njoj vode postupci zbog krivičnih djela ratnih zločina, pa do 30. juna 2017. godine pokrenuti krivični postupci protiv 3.556 osoba, a od toga broja su tek oko 1,5 odsto bili pripadnici hrvatskih oružanih snaga.

"Veritas" ističe da je ukupan broj procesuiranih danas još veći s obzirom na to da se svake godine procesura više desetina osoba.

Na osnovu međunarodnih potjernica koje je raspisao Biro Interpola u Zagrebu, širom svijeta do sada je uhapšeno 179 Srba, od kojih je 69 izručeno u Hrvatsku.

Od izručenih, do sada je protiv njih 29 postupak obustavljen ili je optužba odbijena, uglavnom nakon prekvalifikacije djela ratnog zločina u oružanu pobunu, što ima za posljedicu gubitak obeštećenja za vrijeme provedeno u pritvoru.

Trenutno se u hrvatskim zatvorima zbog krivičnih djela ratnih zločina nalaze 24 pripadnika bivše JNA i Srpske vojske Krajine, od kojih je 15 pravosnažno osuđeno, dok su ostali pod istragom, optužbom ili čekaju pravosnažnost presuda.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.