Kriminalci iz bivše SFRJ haraju Austrijom

BEČ - Kriminalne strukture na Balkanu održale su se i poslije raspada bivše Jugoslavije i to u onim oblicima u kojima su postojale još i za vrijeme Tita, ocijenio je šef Odjeljenja za istrage, opšti i organizovani kriminal Savezne kriminalističke službe Austrije Ernst Gajger.

On je za austrijsku novinsku agenciju APA rekao da je "balkanska ruta", koja vodi iz Turske, preko Bugarske, Srbije, Hrvatske i Slovenije do Austrije, stari put za šverc, te da je samo došlo do promjene robe koja se švercuje.

- Balkanska ruta funkcionisala je sve vrijeme bez problema - istakao je Gajger.

Prema statističkim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Austrije, u 2010. godini Srbi se nalaze na prvom mjestu po broju osumnjičenih za krivična djela u Austriji među zemljama bivše Jugoslavije.

Čak 46 odsto prošle godine prijavljenih krivičnih djela koje su počinile osobe sa zapadnog Balkana pripisana su osobama iz Srbije. Poslije njih slijede državljani BiH (24 odsto), Hrvati (13 odsto), Makedonci (šest odsto) i Albanci (jedan odsto).

Ako se uzme u obzir ukupan broj prijavljenih krivičnih djela koja su počinili stranci građani Srbije se sa 8.117 nalaze na drugom mjestu u statistici iz 2009. godine, a prvi su Nijemci sa 8.323.

- U oblasti organizovanog kriminala grupe sa prostora bivše Jugoslavije bave se, prije svega, trgovinom ljudima, prebacivanjem ilegalaca, švercom narkotika (heroin iz Avganistana) preko balkanske rute i organizovanim provalama i pljačkama kao što je to činila banda "Pink Panter" - rekao je Gajger.

Balkanska ruta za organizovani kriminal, kako je naglasio Gajger, nije izgubila na značaju, ali nije ni dobila na njemu, jer su zemlje bivše Jugoslavije tranzitne kao i Austrija.

- Stroga definicija organizovanog kriminala ne odgovara u potpunosti grupi kriminalaca na zapadnom Balkanu, jer se često radi o manjim klanovima i porodicama, odnosno bandama. Osnovna pravila kao što je "omerta", zakon ćutanja, koji zabranjuje članovima bandi da govore sa istražnim organima, važi svugdje, kao i mehanizmi sankcionisanja. Međutim, hijerarhije sa strogim strukturama se mogu manje naći u bandama na prostoru bivše Jugoslavije - objasnio je Gajger.

On je naglasio da su još prije raspada bivše Jugoslavije pojedini narodi na zapadnom Balkanu bili upadljiviji policiji o pitanju kriminala.

- Već tada su Srbi, Albanci i kosovski Albanci bili veoma aktivni, dok je bilo malo Slovenaca i Hrvata - ukazao je on i dodao da proces raspada bivše Jugoslavije gotovo ništa nije promijenio kada je riječ o kriminalnim aktivnostima građana sa tog prostora.

Gastarbajteri i kriminal

Gajger kaže da je važan faktor što su granice Jugoslavije uvek bile porozne i time plodno tlo za švercere, posebno što su Jugosloveni za vrijeme Tita imali mogućnost putovanja i rada u inostranstvu.

- Takozvani talas gastarbajtera tokom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka bio je važan za razvoj organizovanog kriminala u Beču - rekao je Gajger.

Dodao je da su mnogi gastarbajteri došli sa drugim namjerama.

- Razvila se scena kafića i kafana u Beču. Otvarani su lokali poput "Estrade" ili "Lepe Brene", koji postoje i danas. U to doba su oni često bili mjesto nasilnih obračuna, na primjer "Estrada", gdje je avgusta 1990. došlo do pucnjave sa dvoje mrtvih. Jako rano su Jugosloveni ušli i u posao crvenih fenjera, najprije kao tjelohranitelji, čuvari, a potom i kao "kapoi" (šefovi) - iznio je Gajger detalje razvoja kriminala u Beču u vezi sa građanima sa prostora bivše Jugoslavije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.