Đorđe Ždrale bio u bjekstvu u junu 2000.

SARAJEVO - Đorđe Ždrale bio je u bjekstvu od 15. do 30. juna 2000. godine, a polovinom juna vidio sam ga u Kotoru.

Ispričao je to na jučerašnjem nastavku suđenja Ždrali, optuženom za ubistvo nekadašnjeg načelnika Uprave policije RS Ljubiše Savića Mauzera 7. juna 2000. godine u Bijeljini, Soniboj Škiljević, koji je u vrijeme ubistva Mauzera bio upravnik zatvora Kula.

Škiljević je kazao da bi podaci u tome da je Ždrale tokom izdržavanja kazne u Kuli bio u bjekstvu trebalo da stoje u njegovom dosijeu.

- Ne znam tačan datum, ali je to bilo polovinom juna 2000. godine, kada sam bio na seminaru u Budvi, sa suprugom sam sjedio u Kotoru u starom dijelu grada. Sjedili smo u restoranu i negdje oko 13 ili 14 časova primijetio sam djevojku i Ždralu u zlatari. Ušao sam u zlataru i pitao ga : "Šta radiš ovdje?",  a on mi je odgovorio da se ženi. Rekao sam mu da se odmah javi u zatvor na što mi je on odgovorio "vraćam se" - kazao je Škiljević, dodavši da se Ždrale zaista vratio u zatvor.

Škiljević je pojasnio da se u toku godine osuđeniku može odobriti 60 do 70 dana boravka van zgrade zatvora što na mjesečnom nivou iznosi samo tri dana. Dodao je da se za slučajeve bolesti, slave ili smrtne slučajeve u porodici mjesečno odobravaju tri dana i da se u odobrenje koje se stavlja u dosije zatvorenika stavljaju podaci o tome gdje ide i dozvola za put.

Pojasnio je da se dozvole za izlazak daju na prijedlog vaspitača, ali da u ljeto kada se ubistvo Mauzera desilo vaspitača u KPZ-u nije bilo jer je bio suspendovan.

Osim Škiljevića, juče su ispitani i njegova supruga Nada Škiljević, vaspitač Momčilo Drašković i trenutni upravnik KPZ Kula Čedo Vržina, a svi su svjedoci Tužilaštva BiH. Vržina je rekao da je u vrijeme ubistva bio ministar pravde RS, a da je trenutno direktor zatvora.

- Arhive KPZ tada nije ni bilo. Sve je bilo na gomili, a nije ni čuvana pa je mogao do nje doći ko je htio. Od tada je sređena a do tada je mogao unositi i iznositi svako šta je htio - kazao je Vržina.

Nada Škiljević, koja je u vrijeme ubistva bila šef Prijemno-otpusnog odjeljenja, naglasila je da je u to vrijeme jedini vaspitač u KPZ-u bio Drašković.

- Drašković je jedno vrijeme bio suspendovan i unosila sam podatke o pogodnostima osuđenika, odnosno dozvole o pogodnostima u obrazac - kazala je Škiljevićeva. Potvrdila je da je bila na seminaru u Budvi sa suprugom i da je prije toga Ždrale bio u bjekstvu, ali da ne zna da li je koristio dopuste.

Drašković je kazao da je bio pomoćnik direktora za vaspitne djelatnosti i da je tu dužnost obavljao do 12. maja 2000. godine.

- Tada sam suspendovan i suspenzija je trajala do 1. marta 2001. godine. Kod mene je bio Ždrale i posljednji upis koji sam napravio bio je 3. maja 2000. i trebao je da traje do 8. maja. To je Ždrale koristio da bi proslavio Đurđevdan - kazao je Drašković i istakao da od maja 2000. do 1. februara 2001. u KPZ Kula nije bilo vaspitača. Suđenje Ždrali se nastavlja danas.

Optužnica

Prema optužnici, Ždrale je za vrijeme dok je izdržavao kaznu zatvora za krivično djelo ubistva u toku 2000. godine dogovorio sa njemu poznatim osobama ubistvo Savića i pristao da on organizuje to ubistvo.

- U međuvremenu, Ždrale je, da bi ubio Savića, od ovlašćenih osoba zatvorske ustanove pribavio vanredno korišćenje zatvorskih pogodnosti - dopust u periodu od 5. do 12. juna 2000. godine, koji nije evidentiran u svim propisanim dokumentima zatvorske ustanove, da bi tako pribavio alibi - piše u optužnici.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.