Foto: Agencije
| Ilustracija
BANjALUKA - Rast spoljnotrgovinske razmjene BiH i Njemačke od 8,7 odsto za deset mjeseci ove godine nije donio povoljniju trgovinsku sliku, jer je uvoz i dalje znatno veći od izvoza, dok privrednici i ekonomisti upozoravaju na slabljenje evropske potražnje, probleme domaće industrije i potrebu za osvajanjem novih tržišta.
KLjUČNE INFORMACIJE
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, razmjena sa Njemačkom iznosila je 3,89 milijardi KM, što je za 310,5 miliona KM više nego u istom periodu lani. Izvoz je dostigao 1,78 milijardi KM i povećan je za 8,6 odsto, dok je uvoz iznosio 2,11 milijardi KM, uz rast od 8,7 odsto. Tako je spoljnotrgovinski deficit dostigao 331,6 miliona KM, što je za 27,5 miliona više nego godinu ranije.
Najveći rast uvoza zabilježen je kod električnih mašina i opreme, za 93,2 miliona KM, dok je u izvozu najveće povećanje ostvareno kod bakra i proizvoda od bakra, za 39,5 miliona KM. S druge strane, smanjen je uvoz vozila i duvanskih proizvoda, dok su među proizvodima sa najvećim padom izvoza gvožđe i čelik, neorganski hemijski proizvodi i namještaj.
Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Goran Račić ocijenio je da je prestanak rada Željezare u Zenici doveo do povećanog uvoza građevinskog željeza i čelika, što se odrazilo i na spoljnotrgovinski deficit. On ističe da je ova godina za domaću prerađivačku industriju izuzetno teška, jer su brojna preduzeća iz BiH uključena u lance dobavljača njemačke industrije, posebno u sektoru namještaja i auto-industriji.
- Ranije smo imali značajnu proizvodnju koja je pokrivala domaće tržište i bila orijentisana prema izvozu. Prestankom proizvodnje u Zenici došlo je do uvoza velikih količina građevinskog željeza i čelika, što se odrazilo i na spoljnotrgovinski deficit - kazao je Račić za "Glas".
On je istakao da domaća privreda osjeća posljedice pada tražnje u Njemačkoj, jer su brojna preduzeća iz BiH uključena u lance dobavljača njemačke industrije.
- Pad tražnje na njemačkom tržištu indirektno se odrazio i na našu ekonomiju, jer smo izvozili značajne količine robe, posebno za auto-industriju i sektor namještaja. Teško je očekivati oporavak prerađivačke industrije dok se ne stabilizuju međunarodne prilike i ne okončaju sukobi koji utiču na lance snabdijevanja i cijene energenata - naglasio je Račić.
On je dodao da je Privredna komora RS Vladi dostavila prijedloge mjera za program ekonomskih reformi, te da očekuje razgovore sa novim mandatarom kako bi predstavili prijedloge za poboljšanje poslovnog ambijenta i podršku privredi.
Ekonomista Aleksandar Ljuboja smatra da povećan uvoz dijelom proizlazi iz nedovoljnih domaćih proizvodnih kapaciteta, zbog čega privreda mora da nabavlja visokokvalitetne čelike, metale, mašinske komponente i farmaceutske proizvode iz inostranstva. Pojašnjava da se radi o uvoznim materijalima koje ne proizvodimo, a neophodni su nam u mašinskoj industriji za dalju proizvodnju dijelova i komponenti za sopstvene potrebe i prodaju na regionalnim tržištima. Takođe, ni u farmaciji nemamo razvijenu proizvodnju pa smo prisiljeni na uvoz.
Kao posebno zabrinjavajući izdvojio je sektor namještaja, čiji je izvoz, prema njegovim riječima, sa oko 400 miliona KM prije četiri do pet godina pao na nešto više 200 miliona KM. Razlog vidi u padu kupovne moći i potražnje u zapadnoj Evropi, posebno u Njemačkoj.
- Pad životnog standarda doveo je do smanjenja prodaje proizvoda poput namještaja, koji nisu roba egzistencijalnog karaktera. Nažalost, prognoze za naredni period uopšte nisu dobre, čak mogu biti i gore. Stagnacija Zapadne Evrope je evidentna, ona više nije ekonomska velesila i ekonomsko liderstvo se definitivno preselilo na Daleki istok. Svjedoci smo geostrateških i ekonomskih pomjeranja na samitu koji je održan u Šenženu, gdje Evropska unija uopšte nije bila prisutna - rekao je Ljuboja.
On je upozorio na to da se stagnacija evropske industrije može nastaviti, zbog čega se domaća privreda mora diverzifikovati i okretati novim tržištima.
- Mi smo mala, ali žilava ekonomija i moramo se orijentisati na nova tržišta, prije svega regionalna, te tražiti svoje mjesto na njima. Moramo tražiti nove ekonomske modele koji nisu usko i isključivo vezani za Zapadnu Evropu i Njemačku - naglasio je Ljuboja.
Uprkos rastu ukupnog uvoza iz Njemačke pojedine robne kategorije zabilježile su pad. Tako je vrijednost uvoza vozila smanjena za 12,4 miliona KM, dok je uvoz duvanskih proizvoda manji za 7,3 miliona KM. Manje je uvezeno i optičkih, fotografskih i medicinskih instrumenata, kao i mlijeka i mliječnih proizvoda.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.