Uvoz struje gotovo prepolovljen

BANjALUKA - Iako je BiH za sedam mjeseci ove godine gotovo prepolovila uvoz električne energije, što ukazuje na stabilniju domaću proizvodnju, energetski sektor u nastavak ljeta ulazi pod pritiskom suše, rasta cijena na evropskom tržištu i neizvjesnosti da li će hidrološke prilike ugroziti snabdijevanje i poskupjeti uvoz struje.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, za sedam mjeseci ove godine u BiH je uvezena električna energija u vrijednosti od 197,8 miliona KM, dok je istovremeno izvezena struja vrijedna 401,2 miliona KM.

U odnosu na isti period prošle godine, uvoz je, govore podaci, gotovo prepolovljen, jer je za sedam mjeseci prošle godine iznosio 390,4 miliona KM, što je oko 192,7 miliona KM više nego ove godine.

Istovremeno je smanjen i izvoz, sa 508,8 miliona KM u prvih sedam mjeseci prošle godine na 401,2 miliona KM ove godine, odnosno za oko 107,6 miliona KM.

SRBIJA

Najviše električne energije uvezeno je iz Srbije, u vrijednosti od 51,96 miliona KM, a slijedi Hrvatska sa 48,35 miliona, Slovenija sa 38,70 miliona i Crna Gora sa 25,29 miliona KM.

Najveće izvozno tržište bila je takođe Srbija, gdje je plasirana električna energija vrijedna 189,64 miliona KM, dok su iza nje Hrvatska sa 67,57 miliona, Slovenija sa 54,79 miliona, Švajcarska sa 28,73 miliona i Crna Gora sa 27,10 miliona KM.

Stručnjak za energetiku Almir Bečarević istakao je za "Glas" da je pad uvoza električne energije na prvi pogled pozitivan pokazatelj, jer upućuje na to da je domaća proizvodnja povećana, ali da je za konačne ocjene neophodno detaljnije analizirati strukturu uvoza i izvoza.

- Dobro je što je uvoz smanjen, jer to najvjerovatnije znači da je povećana domaća proizvodnja. Ipak, treba vidjeti po kojim cijenama je struja nabavljana i kakva je struktura uvoza i izvoza. Nije dobro što je istovremeno smanjen i izvoz, ali je manji uvoz povoljan sa stanovišta platnobilansne pozicije elektroprivreda - rekao je Bečarević.

RAZLOZI

Prema njegovim riječima, jedan od razloga manjeg uvoza mogao bi biti i snažan rast proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.

- Vjerovatno je značajan doprinos dala proizvodnja privatnih investitora, prije svega iz solarnih i vjetroelektrana. Ekspanzija ovih kapaciteta je velika i sve više energije iz tih izvora ulazi u elektroenergetski sistem - kazao je on.

Osvrćući se na spoljnotrgovinsku razmjenu, Bečarević je naglasio da Srbija, kao i prethodnih godina, ostaje najvažniji partner BiH u trgovini električnom energijom.

- To nije ništa novo. Sa Srbijom i Hrvatskom imamo najveću razmjenu električne energije. BiH izvozi struju, ali je istovremeno, u zavisnosti od potreba i tržišnih okolnosti, kupuje na slobodnom tržištu - istakao je Bečarević.

Govoreći o posljedicama suše i niskih vodostaja, upozorio je da bi situacija tokom ljeta mogla uticati na cijene električne energije, čak i ako BiH ne bude direktno pogođena manjom proizvodnjom iz hidroelektrana.

- Domaće elektroprivrede, prije svega u FBiH, u velikoj mjeri oslanjaju se na termoelektrane, tako da nas trenutno niski vodostaji ne pogađaju u onoj mjeri kao pojedine zemlje regiona. Vodostaji Drine i Neretve još su na zadovoljavajućem nivou, ali ako bude potrebno da nedostajuće količine struje nabavljamo na otvorenom tržištu, to će biti znatno skuplje -upozorio je on.

Dodao je da su cijene električne energije na evropskom tržištu već naglo porasle.

- U pojedinim satima cijena je dostigla i 500 evra po megavat-času, što je i do tri puta više nego prije pogoršanja hidrološke situacije. Zbog povećane potrošnje tokom ljetnih vrućina i nestašice električne energije u dijelu regiona, od Mađarske do Bugarske, i BiH bi mogla posredno osjetiti posljedice kroz skuplji uvoz električne energije – istakao je Bečarević.

ŠESTOGODIŠNjI PERIOD

Za šest godina, od 2020. do kraja 2025. godine, BiH je uvezla električnu energiju vrijednu oko 1,87 milijardi KM, dok je istovremeno na inostrana tržišta plasirala struju vrijednu oko pet milijardi KM.

Podaci pokazuju da je BiH i u godinama kada je bila prinuđena da uvozi električnu energiju zadržala status neto izvoznika, jer je vrijednost izvoza u posmatranom šestogodišnjem periodu bila gotovo 2,7 puta veća od vrijednosti uvoza.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.