Mega-klaonice ukrajinskog "kralja kladionica": Postaje li Hrvatska evropska farma pilića?

SISAK - Čak 18 farmi pilića, klaonica i različitih postrojenja za preradu piletine planirano je da se izgradi na području Sisačko-moslavačke županije u Hrvatskoj.

Riječ je o projektima koji su posljednjih mjeseci izazvali snažne reakcije dijela lokalne javnosti i udruženja.

Ukrajinski kapital stoji iza ogromne investicije

Iza projekata stoji kapital iz Ukrajine. Nekoliko projekata već je prošlo potrebne procedure Ministarstva zaštite životne sredine i zelene tranzicije, a za više njih u toku je postupak procjene uticaja na životnu sredinu.

Među najvažnijim planiranim zahvatima su prije svega klaonica u Sisku, postrojenje za preradu peradi u Velikoj Ludini, farme pilića u Sunji i Velikoj Ludini, kao i fabrika stočne hrane u Lekeniku.

Kladionice, klanice, farme pilića...

Glavni investitor većine ovih projekata je Premium Čiken Kompani, firma registrovana u Hrvatskoj, koja je već kupila zemljišta u ovoj županiji.

Vlasnički je ova firma povezana sa kompanijom Renesans Kapital, čiji je vlasnik Ukrajinac Andrij Matiukha. Njihova investicija vrijedna je više od 600 miliona evra.

Andrij Matiukha je ukrajinski preduzetnik koji je osnovao grupaciju Favbet, jednu od većih kompanija u industriji igara na sreću, zbog čega ga mediji zovu i "kraljem kladionica". Predsjednik je i dobrotvorne fondacije Favbet Faundejšn, čiji se projekti odnose na sport, obrazovanje, zdravstvo i humanitarnu pomoć od početka rata u Ukrajini 2022. godine.

 

„Kapacitet klanja je 82 miliona pilića godišnje“

Jasna Šumanovac iz Zelene akcije rekla je za Indedž da, prema zbiru kapaciteta iz dostupnih studija i rješenja, samo za planiranu klaonicu u Sisku projektna dokumentacija navodi kapacitet klanja od oko 82 miliona pilića godišnje. Navodi da bi tri klaonice mogle imati kapacitet klanja do 270 miliona pilića godišnje, što je višestruko više od trenutnog uzgoja peradi u Hrvatskoj.

Kumulativna procjena uticaja – ključna za budućnost regiona

Zbog toga je Zelena akcija, zajedno sa Prijateljima životinja, lokalnim građanskim inicijativama i drugim organizacijama civilnog društva, pokrenula niz pravnih i institucionalnih koraka. Podneseni su zahtjevi za preispitivanje rješenja o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, kao i primjedbe i prigovori u postupcima procjene uticaja na životnu sredinu za pojedine projekte.

Udruženja su takođe zatražila da se za sve planirane zahvate sprovede kumulativna procjena uticaja na životnu sredinu, a ne da se svaki projekat razmatra zasebno.

"Govori se o desetinama miliona pilića godišnje, ogromnim količinama vode, stajskog đubriva i životinjskog otpada, a za to ne postoji konkretno rješenje. U dokumentaciji se navodi da će ti problemi biti riješeni, ali nigdje ne piše kako i gdje. Upravo zato tražimo da Ministarstvo zaštite životne sredine, u okviru postupaka procjene uticaja na životnu sredinu, sagleda sve ove zahvate zajedno i procjeni njihove ukupne posljedice", poručila je Šumanovac, dodajući da dio lokalne politike pokazuje sklonost prema investitorima.

"Mega klanice i farme pilića Sisačko-moslavačkoj županiji ne donose razvoj, već ekološku katastrofu", naveli su nedavno predstavnici udruženja na konferenciji za novinare.

„Kilometri devastirane prirode“

„Čekaju nas zagađena priroda, kontaminisana voda, vazduh koji se ne može disati i degradirano tlo. Milioni divljih životinja će stradati ili biti protjerani iz svojih staništa. Kilometri devastirane prirode“, poručili su iz Prijatelja životinja.

 

Ministarstvo zaštite životne sredine i zelene tranzicije saopštilo je da svaka studija o uticaju na životnu sredinu za pojedini zahvat sadrži procjenu kumulativnog uticaja planiranog zahvata u odnosu na druge postojeće ili odobrene zahvate, uključujući potencijalne sinergijske efekte.

Uticaj na životnu sredinu

Na dodatne ekološke i bezbjednosne rizike upozorila je saborska poslanica Marijana Petir, ističući da se dio planiranih zahvata nalazi na području aktivnog gasnog polja, što otvara i sigurnosna pitanja.

U raspravama se često spominje i Park prirode Lonjsko polje. Iz Ministarstva poručuju da su u postupcima procjene uticaja na životnu sredinu obavezno analizirani uticaji na biološku raznovrsnost i zaštićena područja te da su za projekte već izdana rješenja o prihvatljivosti za ekološku mrežu.

Drugi ukrajinski investitor, MHP, ranije je najavljivao investiciju u Hrvatskoj vrijednu 300–350 miliona eura, ali je potom potvrđeno da je projekat stavljen na čekanje.

Riječ je o kompaniji ukrajinskog preduzetnika Jurija Kosiuka, kojeg zovu "kraljem piletine" jer je jedan od vodećih uzgajivača pilića u Evropi. MHP je takođe vlasnik slovenačke Perutnine Ptuj, a time i hrvatske firme PP Pipo Čakovec.

Prema medijskim izvještajima, MHP u Hrvatskoj planira i pogon za proizvodnju mokre hrane za kućne ljubimce, u blizini Zagreba.

Što se tiče projekata kod Siska, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak saopštio je da je realizacija trenutno zamrznuta zbog odluka lokalnih samouprava.

Uticaj na domaće proizvođače

U pismu predsjednika Odbora za peradarstvo HPK Dražena Čurila navodi se da su proizvođači peradi u Hrvatskoj zabrinuti zbog mogućeg uticaja dvije predložene megafarme finansirane stranim kapitalom. Ti projekti, kako ističe, ugrožavaju opstanak 250 porodičnih poljoprivrednih gazdinstava u Hrvatskoj.

Oko planiranih ulaganja i dalje postoji mnogo otvorenih pitanja, od stvarnog obima i dinamike projekata, preko njihove usklađenosti sa planskom dokumentacijom i lokalnim odlukama.

Građani će moći da izraze svoje stavove o projektima i na najavljenom protestu 21. februara, prenosi B92.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.