Tekstilna i obućarska industrija pred novim udarom: Proizvodnja pada, radnici odlaze

BANjALUKA - Domaća tekstilna i obućarska industrija sve teže odolijeva jeftinoj stranoj robi, manjku radne snage i padu narudžbi, zbog čega proizvođači smanjuju proizvodnju i broj zaposlenih, upozoravajući da bi bez snažnije podrške domaćoj privredi pojedini kapaciteti mogli biti ugašeni.

KLjUČNE INFROMACIJE

• BiH je za šest mjeseci uvezla 455,5 miliona KM gotove odjeće i 189,4 miliona KM obuće.
• Domaći proizvođači sve teže konkurišu jeftinoj robi iz Azije i sa internet platformi.
• Proizvođači upozoravaju na pad narudžbi, smanjenje proizvodnje i otpuštanja.
• U „Bemi“ je već oko 100 radnika manje nego lani, a najavljeno je dodatno smanjenje za gotovo 200 zaposlenih.
• U obućarskoj industriji Srpske, prema procjeni Marinka Umičevića, broj radnika je manji za 1.000 do 2.000.
• Privrednici traže snažniju kontrolu uvoza i veću podršku domaćoj proizvodnji.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, obuća sa 355,3 miliona KM čini 45,3 odsto ukupnog izvoza ove industrije, dok pletena odjeća i konfekcija učestvuju sa 24,2, odnosno 16,9 odsto.

Istovremeno, BiH je u prvih šest mjeseci uvezla 455,5 miliona KM gotove odjeće i 189,4 miliona KM obuće, dok sirovine i repromaterijali čine oko 23 odsto ukupnog uvoza. Najvažnija izvozna tržišta su Hrvatska, Italija i Njemačka, dok su među vodećim dobavljačima Turska, Hrvatska, Italija i Srbija.

Cijenom više ne mogu parirati

Sekretar Udruženja tekstila, kože i obuće pri Privrednoj komori RS Aleksandra Mihajlović Bijelić kazala je za "Glas" da domaći proizvođači teško mogu cjenovno parirati uvoznoj robi, posebno iz azijskih zemalja, zbog viših troškova rada, energije, logistike i poslovanja.

- Domaći tekstilci konkurentnost sve više traže u kvalitetu, kraćim rokovima isporuke i fleksibilnosti proizvodnje, umjesto da pokušavaju pobijediti konkurenciju isključivo niskom cijenom. Dodatni problem predstavlja i nekontrolisan ili nedovoljno kontrolisan uvoz, ali i pritisak globalnih platformi poput "Temua" - rekla je Mihajlović Bijelić.

Direktorica banjalučke kompanije "Miltex" Višnja Popović kazala je da se problemi u ovoj grani više ne mogu svesti samo na nedostatak radne snage.

- Tekstilna industrija je posljednje dvije-tri godine vidno u problemu. Nismo više konkurentni ni sa cijenom, a mnoge firme najavljuju smanjenje posla i otpuštanje radnika. Žao mi je zbog toga, jer je tekstilna industrija decenijama bila sinonim za naše područje - rekla je ona.

Sporan i nekontrolisan uvoz

Ona upozorava i na robu koja na domaće tržište stiže bez dovoljne kontrole i osnovnih podataka o proizvodu.

- Kada naručite određenu odjeću, često nemate ni etiketu sa sirovinskim sastavom, porijeklom, proizvođačem ili uputstvom za održavanje. Ne znamo da li je riječ o poliamidu, poliesteru ili nečem drugom. Nemamo dovoljno kontrole i nemamo laboratoriju koja bi to sistematski provjeravala - istakla je Popovićeva.

Ona smatra da bi domaćim proizvođačima značilo i kada bi veći dio novca iz javnih nabavki ostajao u domaćoj privredi.

- Ako domaća kompanija dobije posao, ona može angažovati lokalne proizvođače etiketa, učkura, gume, traka i drugog repromaterijala. Tako posao jedne firme može značiti opstanak još nekoliko malih proizvođača. Kod nas se, međutim, gotovo sve sirovine uvoze - rekla je Popovićeva.

„Bema“ smanjuje broj radnika

Dok tekstilci muku muče sa cijenama i tržištem, obućari se, osim sa tim problemima, bore i sa sve izraženijim odlaskom radnika.

Direktor "Beme" Marinko Umičević smatra da statistika o uvozu i izvozu ne daje potpunu sliku stanja u obućarskoj industriji, jer domaće fabrike uglavnom rade doradu za inostrane partnere.

- Mi uvozimo repromaterijal naših partnera, obradimo ga i ponovo izvozimo. Naša vrijednost u tom poslu je radna snaga i ono što uradimo na tom materijalu. Zato priča o ogromnom uvozu i izvozu ne pokazuje stvarnu sliku naše industrije - rekao je Umičević.

Koliko je situacija teška, najbolje, kaže, pokazuje broj zaposlenih.

- U "Bemi" je oko 100 radnika manje nego lani, a moraćemo smanjiti broj zaposlenih još za skoro 200. U čitavoj industriji obuće u Srpskoj to je, po mojoj procjeni, između 1.000 i 2.000 radnika manje - kazao je Umičević.

Radnici odlaze za većim zaradama

Radnici, dodaje, odlaze u djelatnosti gdje mogu ostvariti veća primanja.

- Ljudi idu tamo gdje im je bolje. Odlaze u pekare, megamarkete, vrtiće, Klinički centar, Vladu. Ne možeš nikoga kriviti što traži bolju zaradu, ali mi zbog toga moramo smanjivati proizvodnju - rekao je on.

Na poslovanje domaćih proizvođača utiče i sve veća popularnost jeftine robe sa internet platformi, ali i konkurencija proizvođača iz Azije.

- "Temu" je meni ugasio dio domaće proizvodnje. Zbog toga sam izgubio najmanje 100 ljudi. Naša stara izvozna tržišta jesu ostala, ali je obim posla smanjen za trećinu. Indija nam postaje velika prijetnja, jer ima ogromno tržište i jeftinu radnu snagu - istakao je Umičević.

Bilans

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, vrijednost izvoza industrije tekstila, odjeće, kože i obuće iz BiH u prvom polugodištu iznosila je 784.031.028 KM, što je za 3,36 odsto manje u odnosu na isti period lani, dok je uvoz bio 1.117.420.389 KM i manji je za 3,86 odsto.  Spoljnotrgovinski bilans ove industrije u prvih šest mjeseci pokazuje deficit od 333.389.361 KM, a jedina tarifna grupa koja ostvaruje suficit od oko 165,9 miliona KM je obuća.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.