Toplotni talas promijenio navike Francuza: Tuča zbog klima-uređaja u Parizu

Dok se Francuska, jedva oporavljena od prethodnog toplotnog talasa, priprema za sljedeći, meteorolozi najavljuju povratak nesnosnih vrućina. Sa njima se vraća i pitanje koje se neprestano postavljalo u junu: zašto Francuzi jednostavno ne uključe klimu?

Sa njima se vraća i pitanje koje se neprestano postavljalo u junu: zašto Francuzi jednostavno ne uključe klimu?

Neki su već odlučili da uzmu stvar u svoje ruke. Ispred nekoliko Lidlovih prodavnica širom pariskog regiona prošlog četvrtka desetine ljudi stajale su u redu u nadi da će uspjeti da kupe klima-uređaj. U Oberviljeu, predgrađu Pariza, vrata su popustila pod pritiskom mase, a među kupcima je izbila i tuča, piše CNN.

Zašto Francuzi nemaju klimu? 

Samo oko 24 odsto francuskih domaćinstava posjeduje klima-uređaj, prema podacima francuske agencije za energetsku tranziciju. To je porast u odnosu na 18 odsto prije samo dvije godine, ali i dalje znatno manje od približno 50 odsto u susjednoj Italiji.

Aleksija, dvadesetšestogodišnjakinja koja živi na obodu Pariza, kaže da je popustila kada je čula da stiže novi toplotni talas. "Svi klima-uređaji koje sam gledala već su bili rasprodato. Zato sam požurila da kupim svoj prije nego što potpuno nestanu".

Francuzi su klima-uređaje dugo smatrali ružnim, bučnim, nepotrebnim i – iznad svega – američkim. Duboko je ukorjenjeno i vjerovanje da udisanje klimatizovanog vazduha može izazvati bolest.

Umjesto toga, francuska građevinska tradicija oslanja se na debele kamene zidove i zatvorene prozore, pasivne metode hlađenja koje su dobro funkcionisale dok su ljeta bila blaža.

Birokratske barijere

Zatim, tu su i propisi. Francuska reputacija birokratije i administrativnih zavrzlama u velikoj mjeri odnosi se i na klima-uređaje.

U zgradama iz 19. vijeka koje definišu izgled Pariza, stanarima se rutinski odbijaju dozvole za postavljanje spoljašnjih jedinica jer propisi o zaštiti kulturne baštine štite jedinstven izgled gradskih krovova i fasada, uglavnom izgrađenih tokom velike obnove glavnog grada pod Napoleonom III, koju je vodio Žorž-Ežen Osman.

U zgradama sa više vlasnika potrebno je odobrenje svih suvlasnika prije postavljanja fiksne jedinice, a one postavljene bez dozvole mogu biti prinudno uklonjene.

Kako se približavaju predsjednički izbori 2027. godine, klimatizacija je postala važno političko pitanje. Krajnje desno Nacionalno okupljanje Marin Le Pen najglasniji je zagovornik klimatizacije, pozivajući na nacionalni "klimatski plan" za opremanje svake škole i bolnice, kao i na 23 milijarde dolara beskamatnih državnih kredita kako bi se pomoglo za 30 do 40 miliona domaćinstava da ugrade klima-uređaje.

Na ljevici su stavovi podijeljeni. Zeleni, tradicionalno najžešći skeptici prema klimatizaciji, mijenjaju mišljenje, a liderka stranke Marin Tondelje priznaje da je hlađenje sada neophodno barem u nekim školama i bolnicama. Lider krajnje ljeve stranke Nepokorena Francuska, Žan-Lik Melanšon, upozorio je na opasnosti masovne klimatizacije, rekavši da njeno postavljanje svuda "znači nanošenje još veće štete“.

Vlada se nalazi negdje između – odobrava hitnu ugradnju klima-uređaja u bolnicama, dok istovremeno pokušava da ne ostavi utisak da odustaje od francuskog pristupa borbi protiv vrućine, koji prednost daje izolaciji. Koliko je rasprava postala oštra pokazalo se kada su Zeleni u četvrtak podnijeli zahtjev za izglasavanje nepovjerenja vladi zbog njenog odgovora na toplotni talas. Prijedlog vjerovatno neće biti usvojen, ali pokazuje koliko je ovo pitanje postalo duboko politizovano.

Klima-uređaji – neprijatelj ili neophodnost?

Otpor prema klimatizaciji često se opravdava i ekološkim razlozima, zasnovanim na tvrdnji da ona direktno doprinosi klimatskim promjenama zbog energije koju troši.

U Francuskoj se taj argument sudara sa energetskom slikom zemlje: oko 95 odsto francuske električne energije dolazi iz niskougljeničnih izvora, pri čemu nuklearna energija obezbjeđuje oko dvije trećine ukupne proizvodnje.

 

8h30 : ouverture des magasins Lidl. Mise en vente de climatiseurs et de ventilateurs alors qu'une nouvelle vague de chaleur pourrait avoir lieu en France.#2juillet2026 #France #Lidl pic.twitter.com/hiFGkreFyw

— AnthoZ (@AnthoDepe) July 2, 2026

 

Rad klima-uređaja na takvoj elektroenergetskoj mreži ima samo dijelić ugljeničnog otiska koji bi imao u zemljama poput Poljske ili Njemačke, gdje fosilna goriva i dalje imaju značajno veći udjeo u proizvodnji električne energije.

Lokalno zagrijavanje i društvena nejednakost: Klima kao simbol privilegija

Intenzivna upotreba klima-uređaja može povećati temperaturu u gradovima zbog ispuštanja otpadne toplote. To je lokalni fenomen, različit od globalnog zagrijavanja izazvanog emisijama gasova sa efektom staklene bašte, ali povećava nejednakosti između onih koji mogu da priušte klimatizaciju i onih koji ne mogu.

Ekološki aktivisti takođe tvrde da je rasprava svedena na binarni izbor između posjedovanja i neposjedovanja klima-uređaja, čime se pažnja usmjerava na liječenje posljedica, a ne uzroka.

Ipak, za sve veći broj Francuza, bez obzira na to koliko se pojedinačno trude da doprinesu borbi protiv klimatskih promjena, ublažavanje njihovih posljedica postalo je nužnost, prenosi B92.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.