RiTE Ugljevik obustavio proizvodnju struje: Ceh plaćaju građani?

UGLjEVIK – RiTE Ugljevik obustavio je proizvodnju električne energije zbog nedostatka uglja, a kada će ponovo biti priključen na mrežu, zasad nije poznato.

Dok iz preduzeća kao ključne probleme navode neriješene imovinskopravne odnose, nedostatak mehanizacije i novca, ekonomisti upozoravaju da bi zastoj mogao dovesti do većeg uvoza struje i dodatnih gubitaka za „Elektroprivredu Republike Srpske“, čiji bi teret na kraju mogli osjetiti i građani.

Slaviša Čuturić, predsjednik Sindikalne organizacije RiTE Ugljevik, kazao je za „Nezavisne novine“ da je RiTE Ugljevik u utorak na srijedu isključio termoelektranu sa mreže i obustavio proizvodnju električne energije zbog nedostatka uglja.

Eksproprijacija ključna za nastavak proizvodnje

Kako je rekao, razlog za obustavu rada su neriješeni imovinskopravni odnosi u eksploatacionom polju Istok 2, zbog čega su obustavljeni radovi i iskop uglja. Prema njegovim riječima, povratak na mrežu zavisi od brzine rješavanja imovinskopravnih odnosa. Ističe da je eksproprijacija zemljišta na području ležišta uglja trenutno najvažnija za RiTE Ugljevik jer bi omogućila brži dolazak do potrebnih količina uglja i stvorila uslove za stabilniji rad termoelektrane.

„Vrijeme nam je najveći problem. Da bi se došlo do potrebnih količina uglja, mora se završiti eksproprijacija i otvoriti prostor za eksploataciju. To će potrajati, ali drugog rješenja nema“, rekao je on.

Sindikalna organizacija duže vrijeme upozoravala je na problem nedostatka uglja i nemogućnost da se nastavi rad u takvim uslovima.

„Bilo je mnogo problema, od pitanja ležišta Istok 2 do arbitraže sa Slovencima i drugih otvorenih pitanja. Uz pomoć Vlade Republike Srpske i nadležnih institucija, određeni problemi su riješeni“, naveo je Čuturić.

Prema njegovim riječima, RiTE Ugljevik jedan je od najvažnijih energetskih kapaciteta Srpske, a stabilizacija njegovog rada značajna je i za privredu i za građane.

„Ako nemamo dovoljno struje i postanemo energetski zavisni, to će imati velike posljedice. Dok se električna energija na tržištu plaća i po 1.000 evra za megavat-sat, mi matičnom preduzeću električnu energiju isporučujemo po 75 evra. Kada mi budemo stabilni, koristi će imati i država, i privreda, i institucije“, rekao je Čuturić.

Mehanizacija i neriješeni problemi koče RiTE Ugljevik

Žarko Novaković, direktor RiTE Ugljevik, takođe je rekao da je neizvjesno kada bi termoelektrana mogla ponovo biti priključena na mrežu.

Kao probleme je naveo neriješena pitanja u vezi sa eksploatacijom uglja, nedostatak mehanizacije i druge poteškoće koje otežavaju normalizaciju proizvodnje.

Prema njegovim riječima, iz RiTE Ugljevik više puta su se obraćali matičnom preduzeću „Elektroprivreda Republike Srpske“, kao i nadležnom Ministarstvu energetike i rudarstva, ali bez konkretnih rezultata koji bi omogućili rješavanje nagomilanih problema.

Ekonomista upozorava na veći uvoz i gubitke

Milenko Stanić, ekonomista, ističe da se problemi u RiTE Ugljevik gomilaju godinama te da je aktuelni nedostatak uglja posljedica dugogodišnjeg lošeg upravljanja, čestih kadrovskih promjena i izostanka dugoročne strategije.

Prema njegovim riječima, problemi su se mogli izbjeći da se na vrijeme planiralo obezbjeđivanje dovoljnih količina uglja, uključujući i nabavku iz drugih rudnika, poput onih u Tuzli i Banovićima.

„Očigledno je da se kadrovi mijenjaju po partijskoj liniji. Direktori dolaze, odrade svoj posao, neki nakon toga odu u poslaničke klupe, a problemi se nastavljaju gomilati. Loš izbor kadrova i izostanak dugoročne politike doveli su do ovakve situacije“, naveo je Stanić.

On je naglasio da je situacija posebno ozbiljna jer RiTE Ugljevik obezbjeđuje približno trećinu električne energije za Republiku Srpsku, zbog čega zastoj u proizvodnji predstavlja veliki problem za cijeli elektroenergetski sistem.

„Sada ćemo morati dodatno da uvozimo električnu energiju, a procjene su da bi uvoz mogao pokriti oko 50 odsto domaćih potreba. Ostaje pitanje kako će ‘Elektroprivreda Republike Srpske’ podmiriti tako visoke troškove, posebno imajući u vidu da je prošle godine poslovala sa gubitkom od oko 28 miliona KM, dok bi ovogodišnji gubitak mogao biti znatno veći“, upozorio je Stanić.

Građani bi mogli osjetiti posljedice zastoja

Kao moguće opcije za pokrivanje gubitaka naveo je novo zaduživanje ili povećanje cijene električne energije, ističući da bi obje opcije imale posljedice.

„Na kraju se uvijek postavlja pitanje ko će platiti cijenu svih promašaja. Kao i uvijek, sve to plaćaju građani“, zaključio je Stanić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.