Pogon za preradu u Prnjavoru ključno rješenje za opstanak mljekarskog sektora

BANjALUKA - Završetak izgradnja pogona za preradu mlijeka u Prnjavoru, u koji je već uloženo dosta novca, mogao bi biti važan korak ka jačanju domaće proizvodnje, većem otkupu mlijeka i smanjenju zavisnosti od uvoza, ali mljekari upozoravaju da bez podrške institucija teško mogu završiti započetu investiciju.

Pogon, koji grade mljekari, trebalo bi da u prvoj fazi prerađuje između 5.000 i 6.000 litara mlijeka dnevno, a proizvodnja bi bila usmjerena na sireve i kajmak. Od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede zatražena je podrška za nastavak investicije, ali su, kako navode mljekari, zbog ovogodišnjih pravila ostali bez mogućnosti da za ulaganja u preradu dobiju podsticaje.

Stručni saradnik za projekte u Udruženju mljekara Srpske Miljan Erbez kaže za "Glas" da je u izgradnju već uloženo, te da su završeni konstrukcija od oko 2.000 kvadrata, temeljne grede i kanalizacija, dok se trenutno radi podna ploča na dijelu objekta gdje bi proizvodnja trebalo da počne.

- Mi smo već krenuli u izgradnju i ove godine smo planirali uložiti više od 200.000 maraka sopstvenih sredstava. Međutim, dio investicija ćemo morati sačuvati za narednu godinu kako bismo pokušali da obezbijedimo sufinansiranje iz drugih izvora - rekao je Erbez.

ODBIJENICA

Problem je, dodaje, što su ovogodišnjim Pravilnikom o kapitalnim investicijama uvedena ograničenja za podršku sektoru prerade, zbog čega su mljekari dobili odbijenicu Agencije za agrarna plaćanja.

- Prošle godine nam je rečeno da će prerada biti podržana i ove godine, a onda su uvedeni uslovi prema kojima oni koji su u prethodne tri godine ulagali u preradu više ne mogu povući sredstva. To nije problem samo za nas, već i za druge mljekare i mesare - istakao je Erbez.

On smatra da bi podrška projektu u Prnjavoru bila ulaganje u cijeli lanac proizvodnje, jer bi omogućila da veći dio domaćeg mlijeka bude prerađen u Srpskoj, umjesto da se na tržište uvoze gotovi proizvodi.

- Samo u prvih sedam mjeseci ove godine uvezeno je više od 10,6 miliona kilograma sira, vrijednog oko 75 miliona maraka. To je ekvivalent za oko 90 miliona litara mlijeka, dok će Srpska ove godine proizvesti oko 130 miliona litara. Jasno je koliki je prostor da ta sirovina ostane ovdje i bude prerađena - naglasio je Erbez.

Plan je da mljekara u početku otkupljuje mlijeko iz bližeg okruženja, a da se mreža proizvođača postepeno širi. Erbez ističe da je cilj napraviti komercijalnu proizvodnju koja može opstati na tržištu, ali i sačuvati domaće tradicionalne proizvode.

- Fokusirali smo se na sireve, posebno domaće, i kajmak. Želimo da vratimo na tržište proizvode koji su naši i koji imaju tradiciju. Prerada je način da se poveća vrijednost domaće sirovine - rekao je Erbez.

TRAŽE I BRŽE ISPLATE PREMIJA

Mljekari, osim podrške investiciji, traže i ubrzanje isplate premija. Od Ministarstva su zatražili da premije za jun i jul budu isplaćene do 20. septembra, a premija po grlu do kraja mjeseca.

Erbez upozorava da su poljoprivrednici, uz pad cijena mlijeka i rast troškova, dodatno pogođeni sušom koja je umanjila prinose i ostavila posljedice na livade i pašnjake.

- Mnogi su se zadužili za proljećnu sjetvu i računali da će nakon žetve vratiti ta sredstva, ali će prinosi zbog suše biti manji. Istovremeno su padale cijene mlijeka, a svi drugi troškovi su rasli. Ako se ova godina završi ovako, može se desiti da se još neki odluče da prestanu. Zato je važno da se pomogne dok još ima šta da se sačuva - poručio je Erbez.

PODRŠKA

Iz Udruženja mljekara Republike Srpske poručuju da bi što ranija isplata zaostalih premija i podrška proizvodnji pomogle da se očuva proizvodni lanac od kojeg direktno i indirektno živi najmanje 5.000 porodica.

Ističu da je zbog teškog položaja proizvođača neophodno obezbijediti uslove za opstanak domaćeg mljekarstva i očuvanje proizvodnje u selima.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.