Nijemci sanjaju o ranijoj penziji, vlasti planiraju duži radni vijek

BERLIN - Skoro polovina zaposlenih u Njemačkoj izjasnila se da želi što prije otići u penziju, dok vlasti, s druge strane, planiraju produženje radnog staža.

Ovo pokazuje nedavno istraživanje kompanije DAK, koja se bavi zdravstvenim osiguranjem, a čiji su rezultati uzburkali javnost.​

Naime, Njemačka penziona komisija trebalo bi da u utorak razmatra predlog o povećanju starosne granice za penzionisanje.

Ova inicijativa je u skladu s produženjem životnog vijeka, ali uključuje i drastičan potez: ukidanje prevremene penzije bez umanjenja nakon 45 godina uplaćenih doprinosa.

Ovo je informacija koju je prenio "Bild" i koja je izazvala veliku pažnju.

Zašto Nijemci žele ranije u penziju?

Ovaj plan vlasti u potpunoj je suprotnosti s željama zaposlenih. Prema Izvještaju o zdravlju za 2026. godinu, koji je objavila kompanija DAK, sve veći broj Nijemaca razmatra raniji odlazak u penziju.

Rezultati ankete, koju je sproveo renomirani institut za ispitivanje Forsa, pokazuju da čak 44 odsto ispitanika razmatra napuštanje radnog života prije dostizanja zakonske starosne granice za penzionisanje.

Istovremeno, 35 odsto zaposlenih želi da radi do ispunjenja uslova za penziju, dok skromnih devet odsto planira da nastavi da radi i nakon sticanja prava na penziju. Posebno je zanimljivo da među zaposlenima starijim od 50 godina, čak 52 odsto planira da napusti tržište rada prije odlaska u penziju, a kao ključni faktor u tome izdvaja se njihovo zdravstveno stanje.

Oko 48 odsto ispitanika koji se osjećaju zdravim takođe želi raniji odlazak u penziju. Međutim, taj procenat među zaposlenima nezadovoljnim svojim zdravljem dramatično se povećava na 60 odsto.

Ovaj trend je, iznenađujuće, primijećen i kod mlađih radnika, što ukazuje na širi problem.

Bolovanje među starijim i mlađim radnicima

U grupi zaposlenih do 49 godina, na 100 osiguranika prošle godine zabilježene su 213 potvrde o bolovanju. Zanimljivo, kod starijih od 50 godina taj broj je iznosio 165.

Ovo bi moglo navesti na zaključak da su stariji radnici zdraviji, ali stvarnost je nešto drugačija. Stariji zaposleni rjeđe su na bolovanju, ali kada izostanu s posla, odsustvo traje u prosjeku 16,3 dana. Kod mlađih radnika, taj prosjek iznosi 8,2 dana, što je skoro dvostruko manje.

Ovaj podatak naglašava važnost dugoročne podrške zdravlju starijih radnika.

Generalni direktor DAK-a, Andreas Storm, ocijenio je da kompanije moraju posvetiti više pažnje starijim zaposlenima i unaprijediti programe podrške njihovom zdravlju. Njegove riječi su upozorenje da se moraju stvoriti bolji uslovi za očuvanje radne sposobnosti starije populacije.

Za potrebe DAK-a, institut za ispitivanje javnog mnjenja Forsa sproveo je ovo obimno istraživanje na uzorku od 7.000 zaposlenih, pružajući značajan uvid u raspoloženje i stanje njemačkog tržišta rada.

Podaci o zaposlenosti: Blagi pad uprkos izazovima

U Njemačkoj, koja prema zvaničnim podacima njemačkog Saveznog zavoda za statistiku (Destatis), ima oko 83,5 miliona stanovnika, u prvom kvartalu 2026. godine bilo je zaposleno oko 45,64 miliona ljudi.

Ovaj podatak ukazuje na blagi pad tržišta rada, pošto je broj zaposlenih manji za oko 160.000 u odnosu na isti period prošle godine.

Ovaj pad, u kombinaciji sa željama za ranijom penzijom i planovima vlasti, stvara složenu sliku o budućnosti rada u najvećoj evropskoj ekonomiji.

345000996622njemci-penzija-radni-staz-zdravlje-bolovanje-dak-istrazivanje345000996622

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.