Niska izvozna cijena malina koči isplatu kooperantima

BANjALUKA - Iako je otkupna cijena maline ove godine dostizala gotovo osam maraka po kilogramu, proizvođači u Srpskoj suočavaju se sa smanjenjem zasada, rastom troškova i neizvjesnom naplatom, dok hladnjačari upozoravaju da bez ozbiljnije podrške nadležnih institucija i stabilnijeg tržišta nema oporavka malinarstva.

Malinarstvo u Srpskoj, koje je prije desetak godina doživjelo veliki uspon, danas se bori sa ozbiljnim problemima. Visoki troškovi proizvodnje, nedostatak radne snage i nestabilno tržište doveli su do gašenja brojnih zasada, zbog čega je i količina maline koja stiže u domaće hladnjače znatno smanjena.

Predsjednik Udruženja proizvođača jagodičastog voća "Vilamet" Ivan Stojanović rekao je za "Glas" da je ovogodišnja proizvodnja bila nešto bolja nego prethodnih godina, ali da je ukupna količina maline više od 50 odsto manja nego ranije.

- Imali smo mrazeve, zatim kišu, a poslije toga veliku sušu. Tamo gdje je bilo navodnjavanja proizvodnja je bila solidna, ali su se površine pod zasadima godinama smanjivale - rekao je Stojanović.

Prema njegovim riječima, otkupna cijena kretala se od sedam do 7,96 KM po kilogramu, ali problem predstavlja neujednačen obračun i neizvjesnost kada je riječ o konačnoj isplati proizvođačima.

- Dnevnice berača značajno su porasle, kao i cijene zaštitnih sredstava i ostalog repromaterijala. Veliki dio prihoda ode na radnu snagu i održavanje zasada, pa je sve teže sačuvati proizvodnju - istakao je Stojanović.

Dodao je da je potrebna sistemska podrška lokalnih i republičkih institucija kako bi se proizvođačima pružila sigurnost u periodima tržišnih oscilacija i zaustavilo dalje smanjenje zasada.

Da je kriza jednako pogodila i otkupljivače, potvrđuje vlasnik hladnjače "Agro Dr" iz Bratunca Petko Rankić. On navodi da je njegova hladnjača ove godine na području Bratunca, Srebrenice i Skelana uspjela otkupiti svega oko 300 tona maline, dok je ranijih godina otkup dostizao između 1.200 i 1.300 tona.

- Mnogi ljudi su jednostavno pokosili i uništili svoje zasade zbog ranijih loših cijena i ogromnih troškova održavanja. Mi našu malinu plasiramo na tržište zapadne Evrope i to u Njemačku, Austriju i Švajcarsku, gdje se izvozna cijena kretala oko četiri evra po kilogramu, uz minimalna odstupanja. Međutim, problem je što dio robe još stoji neprodat u hladnjači, zbog čega nismo u mogućnosti da u potpunosti izmirimo obaveze prema kooperantima - kaže Rankić.

On otvoreno priznaje da trenutno proizvođačima sa područja Milića duguje oko 200.000 KM i naglašava da čeka realizaciju izvoza kako bi isplatio preostali novac.

- Razumijem proizvođače koji traže svoj novac jer oni žive od toga, ali ja ne mogu da ih isplatim dok ne prodam robu koju čuvam. Pored slabe potražnje, suočavamo se i sa konkurencijom iz Srbije i Ukrajine koje su oborile cijene na svjetskom tržištu. Ako država i resorno ministarstvo ozbiljnije ne pomognu subvencijama za materijalne troškove i nama i poljoprivrednicima, naredna sezona će biti još neizvjesnija, a mnoge hladnjače u regiji će biti prisiljene da stave ključ u bravu - poručio je Rankić.

 

IZJEDNAČAVANjE

Malinari traže istu otkupnu cijenu za sve proizvođače kako bi se izbjegle razlike u isplatama za isti proizvod.

- Smatramo da bi cijena trebalo da bude ujednačena, jer nema opravdanja da proizvođači iz istog područja za isti proizvod dobijaju različite iznose - rekao je Ivan Stojanović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.