Navala na programe zapošljavanja u Srpskoj

BANjALUKA - Veliko interesovanje poslodavaca i nezaposlenih za ovogodišnje programe zapošljavanja u Srpskoj premašilo je očekivanja, jer su zahtjevi podneseni za više od 2.700 lica, čime je prevaziđen planirani obuhvat i potvrđeno da su mjere podrške značajan oslonac za kreiranje novih radnih mjesta.

Najvažnije činjenice

• Na javni poziv za programe zapošljavanja pristiglo je 1.297 zahtjeva.
• Najveće interesovanje vladalo je za program stručnog osposobljavanja pripravnika.
• Ove godine uslovi su olakšani.

Ogromno interesovanje za sva tri programa

Na javni poziv Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite RS i Zavoda za zapošljavanje, koji je zatvoren 21. jula, a raspisan u okviru Akcionog plana sprovođenja Strategije zapošljavanja, pristiglo je 1.297 zahtjeva.

Za tri programa zapošljavanja planirana je podrška za 2.405 lica, a za njihovu realizaciju obezbijeđeno je 18,47 miliona maraka, od čega 15 miliona izdvaja Vlada Srpske, a 3,47 miliona Zavod za zapošljavanje.

• 1.297 – pristiglih zahtjeva na javni poziv.
• 2.723 – lica za koja su podneseni zahtjevi.
• 2.405 – lica obuhvaćena planom zapošljavanja.
• 318 – više prijavljenih lica u odnosu na plan.
• 18,47 miliona KM – ukupna sredstva za programe.

Pripravnici najviše zainteresovali poslodavce

​Direktor Zavoda za zapošljavanje RS Damjan Škipina rekao je za "Glas" da je interesovanje za ovogodišnje programe zapošljavanja premašilo njihova očekivanja u svim programima.

- Najveće interesovanje iskazano je za program stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem, odnosno za pripravnike. Za tu mjeru pristigla su 326 zahtjeva za oko 1.130 lica, iako je programom predviđena podrška za 847 pripravnika. Veliko interesovanje zabilježeno je i za program samozapošljavanja, za koji je stiglo oko 400 zahtjeva, dok je planirana podrška za oko 250 korisnika - kazao je Škipina.

Dodao je da su u okviru programa podrške privredi za novo zapošljavanje pristigla 443 zahtjeva za angažovanje 960 lica, dok su kroz komponentu zapošljavanja kod poslodavaca podnesena 333 zahtjeva.

- Podrška je bila predviđena za 2.405 lica, a zahtjevi su podneseni za 2.723, što je oko 320 više od planiranog. Ipak, komisije još razmatraju dokumentaciju i dio zahtjeva neće ispuniti uslove, tako da ne očekujemo potrebu za dodatnim sredstvima - naveo je Škipina.

On je podsjetio da su uslovi javnog poziva ove godine prilagođeni potrebama poslodavaca.

- Prošle godine period praćenja trajao je 24 mjeseca, dok je sada skraćen na 12, što je poslodavcima daleko prihvatljivije. Korigovali smo nedostatke koje smo uočili u prethodnom ciklusu i to se odrazilo na značajno veće interesovanje - istakao je Škipina.

Naveo je da su programi namijenjeni privredi i nezaposlenima koji su najmanje šest mjeseci bili na evidenciji Zavoda.

Škipina je dodao da se očekuje da najveći broj odobrenih zahtjeva bude iz građevinarstva i proizvodnih djelatnosti, ali i iz trgovine i turizma.

Slijedi bodovanje i potpisivanje ugovora

Prema njegovim riječima, komisije će naredne sedmice okončati postupak bodovanja, nakon čega će biti objavljene rang-liste i potpisani ugovori sa korisnicima.

- Poslodavci će potom imati rok od mjesec dana da realizuju zapošljavanje. Kod većine programa isplaćuje se 60 odsto sredstava odmah, a preostalih 40 odsto po završetku realizacije, dok se kod programa pripravnika sredstva refundiraju sukcesivno, iz mjeseca u mjesec - pojasnio je Škipina.

Naglasio je da Zavod svake godine prati efekte svih programa, te da su korisnici u obavezi da vrate sredstva ukoliko ne ispoštuju ugovorene obaveze.

Poslodavci traže novi model podrške

Potpredsjednik Unije poslodavaca RS Saša Trivić ocijenio je da dosadašnji programi podsticaja za zapošljavanje nisu dali očekivane rezultate i da bi trebalo mijenjati pristup.

- Smatramo da to nije način na koji se može riješiti problem nedostatka radne snage i zbog toga smo nadležnima ukazivali da je potrebno mijenjati pravila - kazao je Trivić.

Prema njegovim riječima, poslodavci godinama ukazuju da bi sredstva trebalo usmjeriti na efikasnije mjere.

- Sam program zapošljavanja, prema analizama koje imamo, imao je uspješnost manju od deset odsto. Zato smatramo da bi ovakve modele podsticaja trebalo preispitati i novac usmjeriti na mjere koje će dati bolje rezultate za privredu i tržište rada - rekao je Trivić.

Izlazak iz sive zone

Damjan Škipina je istakao da su veliki broj zahtjeva za samozapošljavanje podnijela lica koja su i ranije obavljala različite djelatnosti u sivoj zoni.

- Mnogi su se već bavili poslom, poput izrade kolača, manikira, pedikira i sličnih usluga, a ovaj program im omogućava da legalizuju svoj rad. To je korist i za njih i za državu, jer se uključuju u legalne tokove, plaćaju poreze i doprinose i više nisu na evidenciji nezaposlenih - poručio je Škipina.
 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.