Industrija Srpske u plusu, ali rast više podigle cijene nego proizvodnja

BANjALUKA - Rast ukupnog prometa industrije u Srpskoj od pet odsto tokom ljeta, podstaknut prvenstveno povećanom inostranom potražnjom za domaćim prehrambenim proizvodima, privrednici i ekonomisti posmatraju sa oprezom uz upozorenje da je finansijski plus većim dijelom rezultat viših cijena, nego stvarnog količinskog obima proizvodnje.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, ukupan promet industrije u Srpskoj u julu bio je za pet odsto veći nego u istom mjesecu prošle godine, dok je u odnosu na prosjek 2025. godine povećan za 7,9 odsto. Na inostranom tržištu promet je u julu, na godišnjem nivou, povećan za 9,6 odsto, dok je na domaćem smanjen za 1,6 odsto.

Direktor Područne privredne komore Banjaluka i ekonomista Aleksandar Ljuboja kazao je za "Glas" da pozitivne pokazatelje treba posmatrati oprezno, jer nije jasno u kojoj mjeri rast prometa proizlazi iz većeg obima, a u kojoj iz rasta cijena.

- Kada generalno posmatramo koji dio industrije je u porastu, da li je to metalurgija, energetika ili neka druga prerađivačka industrija, sami parametri su pozitivni. To je vjerovatno rezultat dodatne aktivnosti, ali i činjenice da smo prethodnih godina imali pad industrijske proizvodnje, pa se polazna vrijednost smanjivala i sada smo došli do faze stabilizacije i blagog rasta - rekao je Ljuboja.

On je naglasio da je, osim samog rasta, važna i struktura tog prometa, kao i kretanje izvoza.

- Ako izvoz raste, možemo biti zadovoljni i to posmatrati kao stabilniji period, uprkos negativnim kretanjima u pojedinim oblastima, poput naftnih derivata i petrohemije. Ipak, moramo biti oprezni jer ne znamo da li je promet po količini veći ili je samo njegova novčana vrijednost veća, s obzirom na to da su cijene rasle. Struktura je veoma bitna - kazao je Ljuboja.

Dodao je da je zbog eksternih faktora teško prognozirati kretanja u narednom periodu.

- Ne možemo mnogo toga predvidjeti zbog geostrateških kretanja, cijena energenata i prehrambenih proizvoda, na koje ne možemo uticati. Ako se trendovi nastave u ovom pravcu, nema prevelikih pozitivnih očekivanja, ali moramo i dalje biti optimisti - rekao je Ljuboja.

Predsjednik Područne privredne komore Bijeljina Branimir Andrić kazao je da, uprkos julskom rastu, podaci za prvih osam mjeseci ukazuju na nastavak nepovoljnog trenda u industrijskoj preradi.

- Tokom ljeta smo imali sezonski priliv primarnih poljoprivrednih proizvoda koji su prerađivani, poput brašna, koji su najviše izvoženi u Tursku. Potražnja iz inostranstva za tim proizvodima bila je znatno veća nego prošle godine, čemu je doprinio i smanjen izvoz pšenice, kukuruza i uljarica iz crnomorskog regiona, kao i otežan transport zbog rata u Ukrajini. Turska nije imala dovoljne količine, pa se okrenula našem tržištu - rekao je Andrić.

On je istakao da je julski rezultat potrebno posmatrati u širem kontekstu.

- Mi već četiri godine imamo pad industrijske proizvodnje i taj trend se nastavlja. Zato jedan dobar mjesec sam po sebi ne može značajnije promijeniti ukupnu sliku - kazao je Andrić.

Osvrćući se na rast prometa na domaćem tržištu, on je objasnio da veći novčani iznos ne znači nužno i veću količinsku prodaju.

- U apsolutnom iznosu imamo povećanje zbog rasta cijena energenata koje uvozimo, što se odrazilo i na cijene proizvoda. Zbog toga je konačni iznos prometa i prihoda veći, iako je količinski on možda niži. Finansijski iznos, dakle, raste, ali to ne mora značiti i veći obim proizvodnje - rekao je Andrić.

On smatra da je za preokret neophodna snažnija podrška domaćoj proizvodnji, posebno u oblastima u kojima je uvozna zavisnost velika.

Mjere

Branimir Andrić je istakao da su pripremili desetak konkretnih mjera za naredni program ekonomskih reformi, kojima bi trebalo podržati domaću proizvodnju i smanjiti uvozno-izvozni deficit.

- Posebnu pažnju treba usmjeriti na proizvode koje uvozimo u velikoj mjeri, odnosno više od 70 odsto, kako bismo jačali sopstvenu proizvodnju strateški važnih proizvoda. Na taj način povećali bismo proizvodnju, smanjili uvoz i ostvarili pozitivan efekat na bruto domaći proizvod – rekao je Andrić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.