Ekonomisti o Sporazumu o centralnoevropskoj zoni slob

Razumljiv je otpor nekih lobističkih krugova, jer će jača konkurencija direktno "udariti" na njihov interes, rekao Rajko Tomaš

BANjA LUKA - BiH nema puno izbora i treba pristupiti Sporazumu o centralnoevropskoj zoni slobodne trgovine (CEFTA), ali da bi on bio efikasan i da se ljudi ne bi plašili onoga što on donosi, moramo promijeniti način vođenja politike. Ovaj sporazum vrši pritisak na korišćenje domaćih resursa i sam po sebi doprinosi kreiranju ambijenta u kojem će domaća proizvodnja biti stimulisana. Ovo je za naš list rekao redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Banjoj Luci Rajko Tomaš. Prema njegovim riječima, imamo, nažalost, lošu privrednu strukturu i vašarsku ekonomiju, u kojoj sve uvozimo i malo proizvodimo. Iz tih razloga upravo nam i treba sporazum kojim će se stimulisati razvoj domaće proizvodnje i spriječiti djelovanje privrednih lobija, koji koče razvoj domaće privrede. - Razumljiv je otpor nekih lobističkih krugova, jer će jača konkurencija direktno "udariti" na njihov interes. Međutim, dugoročno, ovaj sporazum prisiljava vlasti da vode drugačiju ekonomsku politiku, koja će stimulisati razvoj domaće proizvodnje i zapošljavati domaće kadrove - dodao je Tomaš. On je naglasio da CEFTA treba da zamijeni komplikovane bilateralne sporazume, koje su međusobno potpisivale zemlje jugoistočne Evrope. Prednosti koje CEFTA donosi jesu širi ekonomski prostor i izlazak na veće tržište, koje u ovom momentu obuhvata oko 30 miliona potrošača. Pored ovoga, dugoročna tendencija se ogleda u ukidanju carina i u potpunosti uspostavljanje slobodne trgovine. - Međutim, sporazum će doprinijeti jačanju konkurencije. Ukidanje carina smanjiće cijene proizvoda i na osnovu toga može doći do smanjenja kamatnih stopa, kao i smanjenja troškova proizvodnje - naglasio je Tomaš. Ukidanje carina odraziće se na smanjenje javnih prihoda država članica CEFTA-e i time će se izvršiti pritisak na smanjenje i racionalizovanje javne potrošnje u zemljama. - Isto tako, pojačana konkurencija izvršiće pritisak na prerestrukturisanje domaće proizvodnje. U BiH i zemljama u regionu u kojima treba da počne primjena sporazuma problem je loša struktura proizvodnje, neprilagođene evropskom tržištu. CEFTA će, u svakom slučaju, a to je jedna od glavnih karakteristika, izvršiti pritisak na preduzeća da se okrenu proizvodnji i domaćim resursima i time će se razarati spekulativni lobiji, koji u velikoj mjeri diriguju tržištem čitavog područja - objasnio je Tomaš. On je naglasio da će, u svakom slučaju, sporazum doprinijeti bržem privrednom rastu, donijeti prednosti za investitore, što povlači rad, zaposlenost i veće plate. - Prednosti će svakako naići na otpor. Veliki dio naše privrede nije naviknut na zakone tržišta, snažnu konkurenciju i činjenica je da veći broj preduzeća, zbog malog nivoa proizvodnje, može opstati samo na zatvorenom tržištu - istakao je Rajko Tomaš. Ovim sporazumom se, dodao je on, zemlje u regionu orijentišu na zajedničku budućnost u Evropskoj uniji i oslobađaju se nepovjerenja iz prošlosti, što jača stabilnost u regionu. Velika prednost sporazuma je i u tome što se u odnosima ovih zemalja upotrebljavaju pravila trgovinske organizacije i Evropske unije, čime se zemlja priprema za priključenje Uniji. Kad se sve zbroji ovo djeluje kao snažan pritisak na ubrzavanje procesa evropskih integracija. - Slobodna trgovina ima negativne posljedice za domaće proizvođače, jer domaća privreda nije konkurentna. Ali, s druge strane, pomenuti sporazum je koristan, jer omogućava domaćim preduzećima da svoje robe i usluge plasiraju na tržišta zemalja potpisnica - rekao je ekonomski analitičar Goran Radivojac. On je istakao da je za BiH najveći problem to što nemamo preduzeća koja su spremna i mogu ući u tržišne utakmice. - Zemlje u okruženju nisu zabranile uvoz proizvoda, ali su određenim mjerama zaštitili proizvodnju. Smanjenjem administracije indirektno pomažu sopstvenu proizvodnju i proizvođačima omogućavaju način da zarade - objasnio je Radivojac i naglasio da bi više pažnje trebalo posvetiti unapređenju konkurentnosti domaćih preduzeća. D. PEJIĆ CARINSKA ZAŠTITA - Zaštita domaće proizvodnje na našim prostorima se poistovjećuje sa carinskom i postavljanjem visokih uvoznih barijera. Međutim, treba stvoriti uslove da domaća privreda bude snažna i da se ne plaši konkurencije, jer samo takva može donijeti prednost domaćem stanovništvu. Privreda kojoj trebaju carinski oblici zaštite da bi opstala proizvodi loše proizvode, nudi loše usluge i cijenu njenog opstanka plaća domaće stanovništvo. Necarinski oblik, koji će kreirati dobre uslove privređivanja domaćim kompanijama i omogućiti da koriste prednosti domaćeg terena, mnogo je bolji oblik zaštite - zaključio je Rajko Tomaš.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.