Privreda
Foto: Agencije
Prema najnovijim podacima američkog Ministarstva finansija, javni dug Sjedinjenih Američkih Država premašio je 38 biliona dolara – najviši nivo u istoriji te zemlje.
Samo u posljednja dva i po mjeseca, dug je povećan za više od 1 bilion dolara, što je jedan od najbržih skokova ikada zabilježenih u mirnodopskim uslovima.
Izvještaj Zajedničkog ekonomskog komiteta američkog Kongresa navodi da je u periodu od 71 dana dodano čak 383 milijarde dolara novog duga tokom kratkotrajnog “šatdauna” državne administracije.
Ovim tempom, upozoravaju analitičari, Sjedinjene Države bi mogle dug premašiti 40 biliona dolara već 2026. godine ako se fiskalna politika ne promijeni, prenosi Biznisinfo.
Šta uzrokuje rast duga
Rast duga rezultat je kombinacije visokih državnih rashoda, skupih programa socijalne zaštite i rastućih troškova kamata.
S obzirom na to da Federalne rezerve drže referentne kamatne stope na relativno visokom nivou, troškovi servisiranja duga sada premašuju izdatke za odbranu i približavaju se troškovima zdravstvenog sistema.
Prema procjenama američkog Ureda za budžet (CBO), kamate na javni dug će u 2025. godini iznositi više od 1,1 bilion dolara – gotovo dvostruko više nego prije pet godina.
Upozorenje MMF-a
Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je Vašington da mora “suziti jaz između prihoda i rashoda”, te da trenutni nivo deficita i duga “nije dugoročno održiv”.
Iako SAD uživaju povjerenje investitora i imaju globalno dominantnu valutu, MMF ističe da “ni dolar ne može vječno amortizirati fiskalnu neodgovornost”.
Američki javni dug sada premašuje 120 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Za poređenje, taj odnos je uoči pandemije COVID-19 iznosio oko 107 posto, dok je prije finansijske krize 2008. bio manji od 70 posto.
Rast BDP-a i inflacije pomažu nominalno smanjenje tereta duga, ali se troškovi zaduživanja povećavaju jer Ministarstvo finansija mora izdavati sve više obveznica s višim kamatama.
Politička pozadina
Fiskalni izazovi postali su i politička tema uoči američkih izbora. Dok republikanci traže smanjenje potrošnje i “povratak fiskalnoj disciplini”, demokrate tvrde da su investicije u infrastrukturu i zelenu energiju “nužne za dugoročni rast”.
Analitičari upozoravaju da će svaka nova administracija morati donijeti teške odluke: ili povećati poreze, ili smanjiti javne izdatke – ili oboje.
Rekordni dug SAD-a šalje snažan signal globalnim tržištima: čak i najveća svjetska ekonomija nije imuna na posljedice prekomjernog zaduživanja.
Iako američke obveznice i dalje važe za “najsigurnije ulaganje na svijetu”, rast troškova kamata i političke tenzije oko budžeta mogli bi uticati na stabilnost svjetskih finansijskih tržišta u godinama koje dolaze.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
