Zakon otključava vrata digitalnom potpisu

SARAJEVO - Bankarski sektor u BiH je stabilan, likvidan i dobro kapitalizovan, ali očuvanje povjerenja građana i privrede, prilagođavanje novim regulatornim zahtjevima, digitalizacija i primjena vještačke inteligencije ostaju ključni izazovi za naredni period.

Ove teme bile su u fokusu bankarskog samita u Sarajevu, koji je organizovalo Udruženje banaka BiH, a koji je okupio više od 400 stručnjaka iz finansijskog i bankarskog sektora. Predstavnici centralnih banaka, regulatornih institucija, komercijalnih banaka, evropskih bankarskih grupacija i privrede učestvovali su u diskusijama o budućnosti finansijskog sektora, tehnološkom razvoju i otpornosti bankarskog sistema, uz poseban akcenat na regionalnu saradnju, usklađivanje sa evropskim standardima i širu primjenu digitalnih rješenja, uključujući digitalni potpis.

Direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica rekao je da je ideja organizovanja samita proistekla iz potrebe da se na jednom mjestu okupe svi ključni učesnici finansijskog tržišta i otvore pitanja na koja još nema jedinstvenih odgovora.

- Finansijski sistem je krvotok cjelokupnog sistema, zbog čega smatramo da su ovakvi događaji izuzetno važni. Željeli smo da okupimo relevantne učesnike kako bismo razgovarali, ne samo o pitanjima na koja danas znamo odgovor, već i o onima na koja ga još nemamo, te zajednički pokušali da dođemo do rješenja - rekao je Ražanica.

On je istakao da je bankarski sistem u BiH stabilan, likvidan i dobro kapitalizovan, te da se najveći izazovi uglavnom odnose na globalna ekonomska kretanja, geopolitičke tenzije, energetsku krizu i inflaciju.

- Nemamo instrumente kojima možemo uticati na velike globalne ekonomske događaje, a njihove posljedice ne možemo u potpunosti izbjeći. Zbog toga bih rekao da su problemi koje osjećamo u najvećoj mjeri uvozni, dok u domaćem bankarskom sektoru nema ozbiljnih sistemskih problema - naveo je Ražanica.

VJEŠTAČKA INTELIGENCIJA

Kao jedno od važnih pitanja za budućnost bankarstva izdvojio je primjenu vještačke inteligencije, posebno u donošenju odluka i određivanju granica između automatizovanih procesa i ljudske odgovornosti.

- Vještačka inteligencija je nešto o čemu svi govorimo i čija se primjena ne može izbjeći. Međutim, moramo odgovoriti na pitanja gdje su njene granice, da li treba da donosi odluke umjesto čovjeka i na koji način takve odluke moraju biti objašnjene. Nije neophodno da se svi složimo oko odgovora, ali je važno da razgovaramo, razmotrimo argumente i pokušamo da dođemo do najboljih rješenja - rekao je Ražanica.

Direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske Srđan Šuput rekao je da je cilj razgovora regulatora da se sagledaju budući rizici i promjene koje očekuju banke, klijente i cjelokupno finansijsko tržište. On je istakao da se regulatorne promjene ne odnose samo na banke, već i na druge učesnike finansijskog tržišta, uključujući izdavaoce elektronskog novca, platne sisteme i mikrokreditni sektor.

- Sve to utiče na stabilnost i snagu bankarskog sektora. Važno je da budemo spremni za ono što dolazi, kako u pogledu rizika i novih zahtjeva tako i u pogledu očekivanja klijenata - naveo je Šuput.

Kao jedan od preduslova za ubrzanje digitalizacije istakao je usvajanje zakonskog okvira za digitalni potpis, naglašavajući da je riječ o rješenju koje više nije stvar modernizacije, već uobičajena potreba savremenog poslovanja.

- Apelujem da se postigne politički dogovor, odnosno da se kroz dijalog dođe do zakonskog rješenja koje bi omogućilo uvođenje digitalnog potpisa. To bi otvorilo vrata digitalizaciji, modernizaciji poslovanja i smanjenju troškova. Banke su za to spremne već godinama, ali je potrebno usvojiti zakon koji bi bio prihvatljiv za sve strane - rekao je Šuput.

Direktor Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić istakao je da je jedna od ključnih poruka samita da se bankarski sektor mora prilagođavati novim izazovima i promjenama u svijetu kako bi očuvao stabilnost.

- Važno je sagledati globalna dešavanja i njihove moguće posljedice po BiH. Digitalizacija je jedan od pravaca u kojem moramo ići, a digitalni potpis je značajan preduslov za širu primjenu elektronskih usluga, ne samo u bankarstvu već u svim oblastima života - rekao je Mahmuzić.

SARADNjA

Član Uprave za finansije Elnos grupe Biljana Krunić naglasila je da je saradnja bankarskog i realnog sektora posebno važna za realizaciju velikih infrastrukturnih projekata, koji bez odgovarajuće finansijske podrške često ne bi bili mogući.

- Razmjena iskustava i znanja, kao i razumijevanje potreba regulatora i privrede, uvijek su korisni. Kroz razgovor i diskusiju možemo doći do adekvatnih rješenja, posebno kada je riječ o velikim projektima koji zahtijevaju ozbiljnu finansijsku konstrukciju - rekla je Krunićeva, dodajući posluju u 16 evropskih zemalja, sarađuje sa bankama u Srpskoj, FBiH i zemljama Evropske unije, te da je podrška banaka naročito važna za izdavanje garancija i realizaciju infrastrukturnih poslova. Ipak, kao jednu od prepreka poslovanju na međunarodnom tržištu izdvojila je reputaciju i procjenu rizika BiH, zbog čega su finansijske transakcije ponekad složenije i skuplje.

TRENDOVI

Guverner Centralne banke BiH Jasmina Selimović ocijenila je da je stepen neizvjesnosti danas veoma visok, zbog čega se regulatorne institucije suočavaju sa izazovom da prate promjene u bankarskom sektoru i tehnološki razvoj.

- Tehnologija će nam odrediti šta smijemo da radimo. Pratimo trendove u regionu, ali je važno da razumijemo promjene i odgovorimo na njih na način koji će očuvati stabilnost sistema - poručila je Selimović na panelu posvećenom regulaciji i otpornosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.