Stan draži od kilograma zlata?

LONDON - U martu ove godine cijena zlata je prvi put u istoriji prešla granicu od 3.000 dolara za jednu uncu, a vrtoglavi rast zabilježen je i tokom ovog mjeseca te je u međuvremenu vrijednost ovog plemenitog metala poznatog kao jedno od najsigurnijih utočišta kapitala prešla i granicu od 3.400 dolara.

Jedna unca zlata (31 gram) tokom jučerašnjeg dana na berzama je koštala 3.412 dolara. Prevedeno, jedan gram ovog plemenitog metala dostigao je vrijednost od oko 188 maraka. Samo u posljednjih tridesetak dana zabilježen je skok od 10 odsto. Ako se vratimo još unazad, samo u posljednjih pet godina, od prepandemijskog perioda do danas - cijena zlata porasla je za 94 procenta, a od 2005. godine za nevjerovatnih 662 odsto, odnosno 2.880 dolara. Oni koji su u to vrijeme kupili recimo kilogram zlata, mogli su na njemu zaraditi 92.600 dolara. Vratimo li se još u prošlost, u posljednjih 50 godina, cijena zlata porasla je za 5.500 odsto.

Prema revidiranim procjenama pojedinih banaka, među kojima je švajcarska UBS, američka "Goldman Saks" i Dojče banka vrijednost jedne unce zlata bi se do kraja ove godine mogla vinuti do 3.500, a možda čak i 3.700 dolara. Ukoliko se ostvare ove prognoze, jedan gram bi dostigao vrijednost od 110 dolara, odnosno 204 marke. Doduše ima i onih stručnjaka koji procjenjuju, odnosno predviđaju da bi cijena jedne unce zlata do 2030. godine mogla iznositi čak 7.000 dolara.

Analitičari pomenutih banaka navode da će kretanje cijene ovog plemenitog metala zavisiti od prije svega razvoja tarifinih pregovora SAD sa ostatkom svijeta te strahova od recesije, koji novi trgovinski ratovi sa sobom nose. Kako smatraju postoje tri scenarija. Najvjerovatniji - da potražnja za zlatom nastavi da raste, što onda znači i nove korekcije naviše. Drugi je da cijene jednostavno ostanu nestalne te da osciluju gore-dolje, a treći, najmanje vjerovatni, jeste da dođe do pada cijena ukoliko investitori budu primorani da prodaju zlato da bi nadoknadili druge gubitke. Ukazuju i na to da cijena zlata u kratkom roku može pasti za par odsto, ali ne i za više procenata, recimo desetak, jer su, gledano kroz istoriju, takvi primjeri rijetki.

Bivši broker sa Volstrita, a danas finansijski savjetnik Vladimir Đukanović kaže za "Glas Srpske" da razni strahovi i neizvjesnost drže cijenu ovog plemenitog metala na rekordno visokom nivou. Velika potražnja, kako kaže, predstavlja pokušaj investitora da u turbulentnim vremenima sačuvaju vrijednost svog novca od inflacije. Pojašnjava i da su na kretanje cijena zlata uticale i razne geopolitičke okolnosti i trgovinski ratovi, ali i kretanje vrijednosti dolara. Kada on slabi, zlato postaje jeftinije za strane investitore, povećavajući potražnju i cijene. Đukanović međutim upozorava da na kupovinu zlata treba gledati kao na jedan vid štednje, nikako kao na dugoročnu investiciju.

Potražnja za zlatom i plemenitim metalima porasla je u posljednjih pet godina i na tržištu BiH, što potvrđuju podaci o uvozu. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, ukupan uvoz zlata je u posljednjih pet godina skočio sa 1,8 milina na 2,5 miliona maraka. Najviše se uvozilo iz Slovenije, Italije i Švajcarske. Možda bi ovi brojevi bili i veće, ali u BiH je za razliku od država Evropske unije, pa i susjednih država, kupovina investicionog zlata opterećena PDV-om, zbog čega se domaće tržište ovim plemenitim metalom još ne uspijeva razviti.

Možda je ovo jedan od razloga što u BiH već par godina unazad tržište nekretnina doživljava neviđeni rast, što prate i rekordne cijene kvadrata. Na ovnovu statističkih podataka može se zaključiti da ovdašnji ljudi koji imaju novca, nekretnine vide kao sigurno utočište za svoj kapital te da su skloniji da kupe neki stančić nego kilogram zlata. Primjera radi, kilogram zlata danas košta oko 188.000 maraka. Za ovu svotu novca se u Banjaluci može kupiti stan od 40 do 50 kvadrata, u zavisnosti od lokacije.

Za razliku od BiH u susjednoj Hrvatskoj je sasvim drugačija situacija. Koliko je investiciono zlato postalo popularno i pristupačno najbolje govori podaci da je vrijednost njegove prodaje u posljednjih šest godina porasla sa 50 miliona evra na 350 miliona. Prema procjenama tamošnjih stručnjaka taj broj bi tokom ove godine mogao iznositi 500 miliona evra. Slična situacija je i u Srbiji. Đukanović kaže da je papirni novac koji "sjedi" nesumnjivo najgora opcija, jer će ga pojesti inflacija, ali i dodaje da kupovina nekretnina, kao pokušaj da se sačuva vrijednost novca ili on investiciono oplodi - pogrešna, jer balon koji se napravi mora jednom i izduvati, odnosno potražnja pasti.

Švajcarac

Švajcarski franak se osim zlata smatra još jednim od sigurnih utočišta kapitala, s obzirom na stabilnost tamošnje vlade i njenog finansijskog sistema. Kao rezultat toga mnogi investitori i trgovci u posljednje vrijeme sve više kupuju ovu valutu, što je dovelo do rasta vrijednosti franka za 10 odsto u odnosu na dolar. Kada su u pitanju druge valute, za jedan švajcarski franak može se dobiti 2,1 marka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.