Privredi BiH otvara se pristup rekordnom kapitalu Svjetske banke

BANjALUKA - Rekordan priliv privatnog kapitala, koji je mobilisala Grupacija Svjetske banke, mogao bi dati snažan vjetar u leđa domaćoj privredi, ali upućeni upozoravaju da će iskorišćavanje ogromnog potencijala zavisiti isključivo od spremnosti kompanija da ponude kvalitetne razvojne projekte i krenu u tehnološku modernizaciju.

KLjUČNE INFORMACIJE

• Grupacija Svjetske banke u fiskalnoj 2026. godini mobilisala je rekordnih 112 milijardi dolara privatnog kapitala za ekonomije u razvoju.
• Riječ je o više od tri puta većem iznosu nego u fiskalnoj 2022. godini, kada je mobilisano 35 milijardi dolara.
• U BiH bi garancije i drugi instrumenti Svjetske banke mogli olakšati pristup finansiranju, posebno za veće i rizičnije investicione projekte.
• Domaće banke imaju dovoljno kapitala i likvidnosti, ali je problem nedostatak kvalitetnih razvojnih projekata.
• Privrednici sve više ulažu u proizvodnju, tehnologiju, digitalizaciju, automatizaciju i kadrove.

Svjetska banka mobilisala 112 milijardi dolara

Grupacija Svjetske banke saopštila je da je u fiskalnoj 2026. godini mobilisala rekordnih 112 milijardi dolara privatnog kapitala za ekonomije u razvoju, što je više nego tri puta u odnosu na 35 milijardi dolara iz fiskalne 2022. godine.

U Svjetskoj banci navode da je cilj ovakvog pristupa da se, uz njihovo finansiranje i stručnu podršku, privuče više privatnog kapitala za investicije, ekonomski rast i otvaranje novih radnih mjesta.

Garancije mogu olakšati pristup novcu

Direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica rekao je za "Glas" da je ovakav model posebno značajan za BiH, jer međunarodne finansijske institucije kroz garancije i druge instrumente mogu smanjiti rizik i omogućiti veće učešće privatnog kapitala.

- Za nekog prosječnog privrednika u BiH ovakva garancija može značiti mnogo lakši pristup finansiranju, posebno kada je riječ o većim investicionim projektima, dugoročnim ulaganjima ili projektima sa određenim rizicima na koje banke ne gledaju blagonaklono - rekao je Ražanica.

On je naglasio da domaći bankarski sektor ima dovoljno kapitala i likvidnosti da prati potrebe privrede. Prema njegovim riječima, regulatorni kapital banaka u BiH sredinom ove godine iznosio je oko 6,2 milijarde KM, dok su krediti privredi dostigli oko 15,6 milijardi KM.

- Kada govorimo o garancijama Svjetske banke, odnosno smanjenju rizika, dolazimo do situacije u kojoj imamo banke koje su sposobne, kapitalizovane i imaju dovoljno sredstava da finansiraju projekte. Ono što nam možda više nedostaje jesu kvalitetni projekti - rekao je Ražanica.

Fokus na tehnologiju, proizvodnju i kadrove

Direktor Područne privredne komore Banjaluka Aleksandar Ljuboja smatra da domaće kompanije, posebno izvozno orijentisane, imaju sve veće potrebe za ulaganjem u proizvodnju, tehnologiju i kadrove.

- Domaće kompanije rastu, razvijaju se i osvajaju nove proizvode i tržišta, a savremeno tržište ih jednostavno tjera da se mijenjaju. Zbog toga se sve više ulaže u proizvodne kapacitete i nove tehnologije - rekao je Ljuboja.

Prema njegovim riječima, kompanije koje imaju jasnu viziju, razvojne planove i stabilne poslovne kontakte mogu iskoristiti veći priliv investicionog kapitala za modernizaciju procesa, digitalizaciju i automatizaciju, ali i za ulaganje u stručne kadrove.

- Sve to stvara potrebu za novim zapošljavanjem i daljim razvojem -istakao je Ljuboja.

Globalni rast

Kako je navedeno u saopštenju Kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru u zemljama sa višim srednjim dohotkom iznos je porastao sa 12 na 50 milijardi dolara, što predstavlja povećanje veće od četiri puta, a u zemljama sa niskim dohotkom, koje spadaju među najizazovnija okruženja za privatni kapital, mobilizovan iznos zadržao se na oko tri milijarde dolara. Iz Svjetske banke su dodali da je mobilizovani privatni kapital usmjeren prema Africi povećan sa približno devet na 22 milijarde dolara, odnosno za gotovo 150 odsto.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.