Foto: Agencije
| Ilustracija
BANjALUKA - Brži priliv novca, niži troškovi međunarodnog platnog prometa i efikasnije poslovanje sa evropskim partnerima neke su od ključnih koristi koje bi domaćoj privredi i građanima trebalo da donesu pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA), za koje je Centralna banka BiH podnijela aplikaciju.
KLjUČNE INFORMACIJE
Centralna banka BiH prethodno je koordinisala aktivnosti na ispunjavanju uslova za pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA). Ukoliko Evropski savjet za plaćanja odobri članstvo BiH, uslijediće tehničko usklađivanje domaćih banaka sa evropskim platnim standardima, nakon čega će biti omogućene i prve transakcije kroz ovaj sistem.
Predsjednik Područne privredne komore Istočno Sarajevo Goran Ašonja rekao je za "Glas" da će pristupanje SEPA području donijeti najveću korist izvoznicima, jer će znatno ubrzati priliv novca iz inostranstva.
- To će omogućiti mnogo brže izvršavanje međunarodnih plaćanja i smanjiti nepotrebno zadržavanje novca u bankama. Za privredu je brzina novčanog toka od izuzetnog značaja, jer se sredstva mogu odmah staviti u funkciju poslovanja. Posebno će korist imati firme koje često izvoze robu i do sada su na naplatu potraživanja čekale i po sedam dana. Kada se to sabere tokom godine, riječ je o značajnom gubitku vremena i novca - rekao je Ašonja.
Dodao je da će domaći privrednici mnogo brže raspolagati sredstvima koja im uplaćuju poslovni partneri iz evropskih zemalja.
- Privrednik će robu izvesti kao i do sada, ali će novac koji kupac uplati iz Njemačke, Holandije ili neke druge evropske zemlje mnogo brže biti evidentiran na računu njegove banke. To znači bolju likvidnost i lakše planiranje poslovanja - istakao je Ašonja.
Direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica podsjetio je da su bankarski sektor, Centralna banka BiH, entitetske agencije za bankarstvo i ministarstva finansija gotovo tri godine radili na ispunjavanju uslova za članstvo u SEPA području.
- Zvanično smo podnijeli aplikaciju, a sada očekujemo da Evropski savjet za plaćanja i Evropska komisija razmotre dostavljenu dokumentaciju. Očekujemo da bismo krajem novembra mogli dobiti i zvaničnu odluku o prijemu BiH u SEPA područje - rekao je Ražanica.
Prema njegovim riječima, riječ je o jednom od najznačajnijih događaja za domaći finansijski sistem od uspostavljanja platnog prometa u BiH.
- Pristupanjem SEPA području BiH će u finansijskom smislu postati dio evropskog platnog prostora. Građanima i privredi to će donijeti, prije svega, jeftinije i znatno brže međunarodne transakcije. Danas se one obavljaju putem sistema SWIFT i često traju dva ili više dana, dok će u SEPA sistemu biti realizovane za nekoliko sekundi, minuta ili sati, u zavisnosti od zemlje - rekao je Ražanica.
Naglasio je da će značajne koristi osjetiti i građani, posebno zbog velikog broja novčanih doznaka iz inostranstva.
- Dijaspora godišnje u BiH pošalje gotovo pet milijardi KM. Sa ulaskom u SEPA područje troškovi tih transfera biće znatno niži, a novac će stizati mnogo brže. Istovremeno, domaće kompanije će lakše upravljati likvidnošću, jer više neće morati danima čekati da sredstva budu raspoloživa na računu - rekao je Ražanica.
On je dodao da će, ukoliko prijem BiH u SEPA područje bude tekao prema planu, prve transakcije kroz novi sistem biti moguće šest do sedam mjeseci nakon donošenja odluke Evropskog savjeta za plaćanja, odnosno nakon što banke završe usklađivanje svojih informacionih i platnih sistema sa evropskim standardima.
Kako su saopštili iz Centralne banke BiH, u zemljama Balkana koje su već dio SEPA sistema naknade za pojedina međunarodna plaćanja smanjene su od 50 odsto do čak 94 odsto, a prema procjenama Svjetske banke u slučaju BiH uštede na naknadama mogle bi iznositi oko 100 miliona evra. SEPA područje trenutno obuhvata svih 27 zemalja članica EU, te još 14 evropskih zemalja uključujući Veliku Britaniju, Švajcarsku, Albaniju, Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Najnovije vijesti iz rubrike