Litar goriva na korak od 3,50 marke

BANjALUKA - Rast cijene sirove nafte sa 76 na gotovo 98 dolara po barelu za svega dvije sedmice upalio je alarm na svjetskom energetskom tržištu, a prelazak granice od 100 dolara mogao bi već u narednim sedmicama donijeti novi udar na cijene goriva u BiH, gdje su vozači već osjetili poskupljenje od oko pola marke po litru.

KLjUČNE INFORMACIJE

• Cijena nafte tipa „brent“ skočila je sa 76 na gotovo 98 dolara po barelu za samo dvije sedmice (+27,4 odsto).
• Glavni uzrok rasta su nove tenzije na Bliskom istoku i strah od poremećaja u snabdijevanju.
• Gorivo u BiH već je poskupjelo sa oko 2,70 na 3,20 KM po litru.
• Ako cijena nafte pređe 100 dolara po barelu, u BiH bi gorivo moglo poskupjeti za dodatnih 5 do 15 feninga.
• U slučaju jače eskalacije krize i rasta barela na 110–120 dolara, litar goriva mogao bi premašiti 3,50 KM.
• Poskupljenje bi pogodilo i prevoznike, privredu i cijene robe, jer BiH gotovo u potpunosti zavisi od uvoza nafte.
• Stručnjaci upozoravaju da su geopolitički rizici postali glavni pokretač cijena na svjetskom tržištu.

Geopolitika diktira cijene

Cijena nafte marke "brent" na svjetskim berzama u kratkom periodu skočila je za 27,4 odsto, a glavni razlog je nova eskalacija tenzija na Bliskom istoku, prije svega između SAD i Irana, kao i sukobi jemenskih Huta i Saudijske Arabije.

Iako za sada nema većih poremećaja u snabdijevanju, strahovi od mogućih prekida isporuka već kroje cijene na tržištu. Investitori reaguju na rizike prije nego što oni postanu stvarnost pa geopolitičke krize često podižu cijenu nafte i prije stvarnog nedostatka sirovine.

Gorivo već skuplje, moguć novi talas

Gorivo na benzinskim pumpama u BiH u kratkom periodu poskupjelo je sa oko 2,70 na 3,20 maraka po litru, dok je na pojedinim pumpama i skuplje. Za vozače to znači da punjenje prosječnog rezervoara od 50 litara sada košta oko 25 maraka više nego prije samo nekoliko sedmica.

Najveća neizvjesnost je da li će "brent" premašiti psihološku granicu od 100 dolara po barelu i koliko će se zadržati iznad tog nivoa. Ta granica ima snažan simbolički značaj, jer pokazuje da tržište očekuje duži period nestabilnosti i povećane rizike.

Šta ako barel pređe 100 dolara?

Na tržištu nafte više ne odlučuje samo odnos ponude i potražnje. Političke odluke, ratni rizici i strahovi investitora sve više utiču na kretanje cijena pa berze često reaguju na ono što bi moglo da se dogodi, a ne samo na trenutno stanje.

Ukoliko se cijena nafte zadrži iznad 100 dolara, domaće tržište moglo bi u narednim sedmicama vidjeti novi talas poskupljenja. Procjene su da bi gorivo moglo poskupjeti za dodatnih pet do 15 feninga po litru.

U težem scenariju, ukoliko bi došlo do šire eskalacije krize i rasta cijene barela na 110 ili 120 dolara, gorivo bi moglo poskupjeti i do 40 feninga. To bi značilo prelazak granice od 3,50 marke po litru. Za građane bi to bio novi udar na kućne budžete. Punjenje rezervoara od 50 litara koštalo bi oko 175 maraka, odnosno oko 15 maraka više nego danas.

Posljedice za građane i privredu

Posljedice bi osjetili i prevoznici i privreda, jer se rast cijena goriva brzo prenosi na troškove transporta, a zatim i na cijene robe i usluga. Za BiH je dodatni problem to što je zemlja gotovo u potpunosti zavisna od uvoza nafte i naftnih derivata.

Iako je gorivo u BiH i dalje jeftinije nego u većini zapadnoevropskih zemalja, gdje dizel u pojedinim državama već prelazi dva evra po litru, domaće tržište je osjetljivo na svaki novi poremećaj, jer nema sopstvenu proizvodnju sirove nafte.

Šokovi su postali pravilo

Profesor i direktor Instituta FEFA iz Beograda, generalni sekretar Nacionalnog naftnog komiteta Srbije i član Programskog komiteta Svjetskog naftnog savjeta iz Londona Goran Radosavljević kaže za "Glas Srpske" da se globalno tržište nafte već duže vrijeme nalazi u periodu u kojem su šokovi postali pravilo, a stabilnost izuzetak.

- Od početka sukoba u Ukrajini, a potom i novih kriza na Bliskom istoku, tržište nafte postalo je mnogo osetljivije. Na cene više ne utiču samo ponuda i potražnja, već i političke odluke, izjave zvaničnika, ratna dešavanja i strahovi od mogućih poremećaja - kaže Radosavljević.

On ističe da je gotovo nemoguće predvidjeti do koje granice bi cijena barela mogla ići, jer će najviše zavisiti od daljeg razvoja situacije na Bliskom istoku.

- Čak i u slučaju smirivanja tenzija ne treba očekivati nagle i velike padove cena, jer će tržište i dalje biti opterećeno geopolitičkim rizicima - zaključuje Radosavljević.

Problemi i sa gasom

Problemi na energetskom tržištu ne odnose se samo na naftu. Evropa u zimsku sezonu ulazi sa znatno manjim rezervama prirodnog gasa nego ranijih godina, što povećava rizik od novog rasta cijena. Analitičari upozoravaju na to da Evropa vjerovatno neće uspjeti da popuni skladišta gasa ni do 80 odsto kapaciteta prije zime. Skladišta su trenutno popunjena oko 54 odsto, što je među najnižim nivoima u posljednjih 15 godina. Dodatni pritisak stvara i manja dostupnost tečnog prirodnog gasa, jer se Evropa sve više takmiči sa Azijom za isporuke.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.