Inflacija u evrozoni ponovo ubrzava, šta to znači za kredite u BiH

Danijela Bajić 07.10.2026 12:55

Foto: Agencije | Ilustracija

BANjALUKA - Ubrzanje inflacije u evrozoni, koja je u septembru dostigla 3,8 odsto, iznad cilja Evropske centralne banke (ECB), ponovo otvara pitanje kretanja kamatnih stopa i euribora, a iako BiH nije u monetarnom sistemu evrozone, promjene na evropskom finansijskom tržištu mogu se posredno odraziti i na domaće kredite.

Najosjetljiviji su krediti sa promjenljivom kamatnom stopom, koja je vezana za euribor, dok su korisnici kredita sa fiksnom kamatom zaštićeni od promjena tokom trajanja ugovora. Ipak, eventualno poskupljenje izvora finansiranja na međunarodnom tržištu moglo bi donijeti manje korekcije kod novih kredita, mada u domaćem bankarskom sektoru za sada ne očekuju značajniji rast kamata.

Direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica rekao je za "Glas Srpske" da rast kamatnih stopa ECB ne znači automatski i rast kamata u BiH, ali da se njena politika može posredno prenijeti na domaće tržište kroz euribor.

- BiH nije dio EU i nije pod direktnom nadležnošću ECB, ali kao što je kod nas inflacija u određenoj mjeri uvezena, tako i mjere ECB-a mogu posredno imati uticaja na BiH. Sam rast kamatnih stopa ECB-a ne znači da će doći do rasta kamatnih stopa u BiH, ali možemo očekivati da se monetarna politika ECB-a odrazi kroz rast euribora, koji se i kod nas koristi kao referentna stopa za kredite sa promjenljivom kamatnom stopom - rekao je Ražanica.

To bi direktno osjetili oni koji već otplaćuju kredite čija je kamata vezana za euribor, jer se njena visina usklađuje sa promjenama te referentne stope.

- Kada euribor raste, raste i kamatna stopa na takve kredite, dok se u slučaju pada euribora kamatna stopa smanjuje. Te kamatne stope se usklađuju dva puta godišnje, pri čemu se kao referentni datumi uzimaju 30. jun i kraj godine - podsjetio je on.

Za većinu korisnika kredita, međutim, taj rizik je ograničen jer banke u BiH sve više nude dugoročne kredite sa fiksnom kamatom.

- Velika većina kredita u BiH ugovorena je sa fiksnom kamatnom stopom. Većina banaka već nudi stambene kredite sa dužim rokovima otplate i fiksnom kamatom, tako da kod takvih kredita nema promjene kamatne stope tokom trajanja ugovora - istakao je Ražanica.

Kada je riječ o građanima koji tek planiraju da se zadužuju, Ražanica kaže da su moguće manje korekcije, ali ne i nagli skokovi kamata.

- Izvori sredstava na međunarodnim tržištima jesu nešto skuplji, tako da neminovno može doći do određenog malog usklađivanja. Međutim, veliku većinu kredita u BiH banke finansiraju iz domaćih depozita. Dok ne bude većih promjena na strani kamatnih stopa na depozite, neće biti značajnijih promjena ni na kamatama na kredite - rekao je on.

Zbog toga, dodaje, u kratkom i srednjem roku nema razloga za strah od dramatičnog poskupljenja zaduživanja.

Ipak, i manja promjena kamate može biti značajna za kućne budžete, posebno imajući u vidu da veliki broj građana zavisi od bankarskog finansiranja. Direktorica prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača "Don" Murisa Marić ističe da je to posebno izraženo kod rješavanja stambenog pitanja, ali i pokrivanja svakodnevnih troškova.

- Kod nas veliki broj ljudi zavisi od kredita i banaka. Pogledajte samo cijene stanova. Ko sa platom može da plati stan od 150.000 ili 200.000 maraka? Zato ljudi zavise od banke i kredita, posebno kada je riječ o dugoročnim stambenim kreditima - rekla je Marićeva.

Prema njenim riječima, zaduživanje nije uvijek posljedica želje za većom potrošnjom, već često način da se podmire osnovne životne potrebe.

- Imamo i veliki broj nenamjenskih kredita jer sa sadašnjim primanjima ljudi ne mogu da pokriju sve troškove. Ljudi se ne zadužuju iz hira. Automobil je mnogima neophodan da bi došli na posao, kredit se uzima da bi se opremila djeca za školu, otišlo na godišnji odmor i slično. Jednostavno, okrećemo se bankama - istakla je Marićeva.

Neinformisanost

Murisa Marić je istakla da mnogi građani nisu dovoljno informisani o svojim pravima i mogućnostima kada je riječ o bankarskim uslugama.

- Kod nas je još prisutno slijepo vjerovanje svemu što se kaže na šalteru. Mnogi ne odu da uporede uslove sa drugom bankom samo zato što već imaju otvoren račun. Ne znaju ni da postoji Agencija za bankarstvo kojoj mogu da se obrate ako dođe do problema - rekla je Marićeva.