U srednje škole vratiti rudarstvo i geologiju

Srna
Foto: ILUSTRACIJA

PRIJEDOR - Rudarski fakultet u Prijedoru pokrenuo je inicijativu da se u prijedorsku Mašinsku školu ponovo uvedu obrazovni profili iz oblasti rudarstva i geologije, rekao je Srni dekan ovog fakulteta Vladimir Malbašić.

On je naveo da i analize tržišta rada i statistika privrednog sektora pokazuju potpunu opravdanost višestepenog sistemskog obrazovanja iz ove dvije oblasti, podsjećajući na to da je ono ranije postojalo u Republici Srpskoj, a da je u Prijedoru u posljednjih 20 godina to bila samo jedna generacija 2014. godine.

"Predlažemo da se svake druge godine u Prijedoru upisuju rudarski i geološki tehničari naizmjenično, a tako i rukovaoci teških i rudarskih mašina i mehaničari rudarskih mašina. Treba razmišljati i o regionalnom pokrivanju teritorije Republike Srpske srednjim rudarsko-geološkim školama i, pored Prijedora, organizovati ih i u drugim centrima rudarske proizvodnje – Doboju i Stanarima, Bratuncu, Milićima i Srebrenici, te u Gacku", rekao je Malbašić.

Prema njegovim riječima, asistenti Rudarskog fakulteta u Prijedoru spremni su da učestvuju u organizaciji i realizaciji nastave svih stručnih predmeta i tako riješiti mogući problem manjka nastavničkog kadra.

On je napomenuo da i Savez inženjera rudarstva i geologije Republike Srpske konstantno ukazuje na problem nedostatka srednjeg stručnog kadra u rudarskim firmama, kao i na njegovu neadekvatnu starosnu strukturu.

Malbašić je precizirao da se dva odsto privrednih subjekata u Republici Srpskoj bavi vađenjem rude i kamena i da je isti toliki procenat zaposlenih u rudarsko-geološkoj djelatnosti u Srpskoj, odnosno oko 5.500 ljudi, od kojih je samo 1.000 mlađe od 40 godina.

Ako bi se taj udio preslikao na broj svršenih srednjoškolaca u Srpskoj, kojih je godišnje oko 10.000, to bi značilo da oko 200 đaka treba školovati za rudarstvo i geologiju. Takođe, od ukupnog broja svršenih srednjoškolaca, njih oko 20 odsto upiše fakultet Univerziteta u Banjaluci, tako da bi Rudarski fakultet upisivao 30 studenata godišnje, odnosno 20 odsto đaka koji bi bili na četverogodišnjim obrazovnim profilima.

"S obzirom na to da Prijedor ima i visokoškolsku ustanovu s tim obrazovnim profilima, onda svakako treba imati jedno odjeljenje trećeg stepena sa 20 do 25 đaka i jedno četvrtog sa 25 do 30 učenika. Jedan broj svršenih srednjoškolaca bi studirao rudarstvo, jedan bi bio angažovan u preduzećima koja se bave rudarstvom u prijedorskoj, banjalučkoj, ali i drugim regijama u Republici Srpskoj", kaže Malbašić.

On je ukazao i na to da se veliki broj tehničara drugih tehničkih struka zapošljava u rudnicma baš zato što ne postoji kontinuirano školovanje u ovim obrazovnim profilima.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana