Srce glavni ubica, moždani udar odnosi manje života

D. Keleč, A. Janković 30.05.2016 13:00

Banjaluka - Bolničke sobe u RS sve su punije u posljednje tri godine, a vodeći uzrok smrtnosti je srčani udar, dok broj smrtnih slučajeva kao posljedica moždanog udara opada, pokazala je analiza rada bolnica koju je uradilo Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS.

Broj pacijenata zbrinutih u bolnicama porastao je prošle godine za 9,5 odsto u odnosu na 2013. godinu. Najveći rast broja od 11,7 odsto hospitalizacija zabilježen je u Univerzitetsko-kliničkom centru RS. Uprkos većem broju pacijenata u bolnicama, smanjeno je prosječno trajanje tog vida liječenja.

- Hospitalizovani pacijenti najkraće su zadržavani u bolnici u Zvorniku gdje je prosjek bio četiri dana - pokazala je analiza.

Kada je u pitanju stopa bolničke smrtnosti, ona nije mijenjana od 2013. do 2015. godine i iznosi oko 2,7 odsto.

- Najmanja stopa smrtnosti zabilježena je u bolnici Trebinje i UKC RS gdje je u stalnom padu - istaknuto je u analizi.

Vodeći uzroci smrtnosti su akutni infarkt miokarda i moždani udar. Međutim, analiza pokazuje da opada broj onih koji umiru od moždanog udara, dok su kardiovaskularne bolesti i dalje glavni ubica.

- Manje umrlih od moždanog udara u prethodne tri godine zabilježeno je u UKC RS, ali i u bolnicama u Foči, Gradišci, Trebinju i Bijeljini - pokazala je analiza.

Zabrinjavajuće je, međutim, da smrtnost od srčanog udara raste u većini bolnica, a najizraženiji je u bolnicama u Nevesinju i Gradišci. Tek lagani pad primijećen je u bolnici u Doboju.

Kada je u pitanju hitni tretman u UKC RS došlo je do značajnog povećanja procedura sa ugrađenim stentovima. Ljekari su obavili 153 takve intervencije u 2013, a dvije godine kasnije njihov broj se popeo na 504, što je doprinijelo da u toj ustanovi padne smrtnost od infarkta miokarda sa 8,8 na 8,5 odsto.

Nacionalni koordinator za prevenciju kardiovaskularnih bolesti u RS Duško Vulić kaže da nije neobično da srce nenajavljeno kosi ljude, pa čak i profesionalne sportiste.

- To se dešava jer i ne znaju da im je srce oboljelo. Mladi koji iznenada umiru najčešće imaju urođena srčana oboljenja, koja do tada nisu otkrivena, jer se nisu žalili na bolove i nisu išli na preglede - kaže Vulić.

Istakao je da u Srpskoj od kardiovaskularnih bolesti godišnje umre oko 14.000 ljudi i da je sve više pacijenata u trećoj i četvrtoj deceniji. Vulić je precizirao da je do pomjeranja starosne granice na niže došlo zbog nezdrave ishrane i loših životnih navika.

- Sa šeste i pete decenije stigli smo na četvrtu, a sve je više i onih koji obolijevaju od srca u dvadesetim godinama. Na to najviše utiče povećan broj pušača, nepravilna ishrana i stres - pojašnjava Vulić i dodaje da pacijent nakon infarkta mora biti zbrinut u bolnici u roku od dva sata, ali u mnogim slučajevima smrt nastupi u roku od pet minuta usljed začepljenja velike arterije.

Kada je u pitanju polna struktura, srce mnogo češće izdaje nježniji pol.

- Muškarci od srca umiru više u trećoj, četvrtoj i petoj deceniji života, ali žene prednjače nakon 65 godine. Međutim, kad se sve sabere žene mnogo češće umiru od kardiovaskularnih bolesti - rekao je Vulić.

Specijalista interne medicine i kardiolog u bolnici "Sveti apostol Luka" u Doboju Dobrivoje Živak ističe da je u posljednje vrijeme sve više srčanih bolesnika.

- Zabrinjavajuće je što se dob oboljelih spustila kad je u pitanju infarkt, ali i iznenadne srčane smrti i poremećaji srčanog ritma - kaže Živak i poručuje da su redovni i adekvatni sistematski pregledi najbolja prevencija.

Načelnik Klinike za kardiovaskularne bolesti UKC RS Tamara Kovačević-Preradović kaže da i pored značajnog napretka u liječenju srčanih oboljenja ne dolazi do smanjenja broja oboljelih.

- Faktori rizika za ishemijsku bolest srca kao najčešće kardiovaskularno oboljenje su pušenje, arterijska hipertenzija, dijabetes, stres i brz način života - smatra Kovačević - Preradović.