Nemoguće je da utičemo na klimu, ali možemo da joj se prilagodimo

Uprkos tome što su većini građana na pomen klimatskih promjena prve asocijacije razorni cunamiji ili neke druge prirodne katastrofe, prava istina je da su za sve te prirodne katastrofe najodgovorniji jedino i isključivo ljudi koji nikako da prihvate globalni ekološki moto da “planetu nismo naslijedili od predaka, već posudili od potomaka”.

Dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci Goran Trbić objašnjava da je ljudska aktivnost osnovni uzrok klimatskih promjena u koje se ubraja i najtopliji oktobar u posljednjih nekoliko decenija. On objašnjava da sagorijevanje fosilnih goriva, prije svega uglja i nafte povećava koncentraciju ugljen-dioksida, metana i ostalih gasova u atmosferi i izaziva efekat staklene bašte.

- Primarno, taj efekat je dobar i bez njega ne bi bio moguć život na zemlji, ali prekomjerna koncentracija štetnih gasova uslovila je to da atmosfera ne može da se rashladi, što dovodi do globalnog povećanja temperatura i promjene svih ostalih klimatskih faktora - kaže Trbić.

Prema njegovim riječima, evidentno je da se klima promijenila i to osjećamo na našem prostoru, jer su prosječne temperature u BiH veće za jedan do jedan i po stepen, a povećanje temperature je glavni parametar i okidač koji mijenja ostale klimatske elemente.

- Povećava se isparavanje, a povećane količine vodene pare mijenjaju energetski bilans atmosfere što direktno utiče na drugačiji način izlučivanja padavina, odnosno češću pojavu i suša i poplava - kaže Trbić. 

Posljedice

Klima je dinamična i mijenjala se kroz istoriju, ali on ističe da je čovjek doveo do nezapamćenih promjena klime, pogotovo za posljednjih 20 godina. On ponavlja da je sve to rezultat emisije štetnih gasova, ističući da je učešće BiH u ukupnoj emisiji zanemarljivih 0,1 odsto, ali da uprkos tome mi trpimo velike posljedice.

- Borba protiv klimatskih promjena i njenih posljedica ide u dva pravca. Jedan je zaustavljanje rasta emisije štetnih gasova, ali s obzirom na minornu ulogu BiH u tome, za nas je mnogo važniji drugi pravac, a to je prilagođavanje na novonastale klimatske uslove. To najkonkretnije znači da usljed promjena koje uzrokuju veće padavine, mi moramo raditi veće odvodne kanale. Nezapaženo je prošlo da je u maju ove godine vodostaj Vrbasa bio na istorijskom nivou odmah iza onog iz 2014. godine, ali poplava nije bilo zahvaljujući tome što se realizuje projekat podizanja obaloutvrda i čišćenja korita vrijedan pet miliona KM koji se finansira uz pomoć Globalnog fonda za zaštitu životne sredine (GEF) - objašnjava Trbić.

On dodaje da uprkos svim upozorenjima klimatski scenario predviđa trend rasta emisija štetnih gasova, a sa tim i porast temperatura, što će neminovno dovesti do nestašice vode i ogromnog pritiska na vodne resurse.

- Na globalnom nivou je taj problem shvaćen mnogo ozbiljnije nego kod nas. Angela Merkel je rekla da će Njemačka povećati izdvajanja sa dvije na četiri milijarde dolara za Zeleni klimatski fond i projekte smanjenja emisije štetnih gasova. Nažalost, klimatske promjene se dešavaju brže nego što se političari dogovaraju, a mi i dalje nedovoljno ozbiljno shvatamo o kakvim promjenama se radi i ponašamo se kao da se to ne odnosi na nas i ne dešava nama. Zato smatram da treba ujediniti i akademsku zajednicu i kreatore politike i medije da se ova priča više i bolje promoviše - kaže Trbić.

Ipak, pošto je kao ekspert uključen u borbu protiv klimatskih promjena, on priznaje da se uvjerio da je to rijetka, ako ne i jedina oblast u vezi sa kojom stvari u BiH funkcionišu bez bilo kakvog trvenja i varnica između Sarajeva, Banjaluke i Mostara.

Saglasnost svih strana

Najveće zasluge za to ima Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske koje predstavlja takozvanu fokalnu tačku za cijelu BiH kada se radi o ovom najkrupnijem globalnom problemu kojem je bila posvećena i ovogodišnja Generalna skupština Ujedinjenih nacija.

U vrijeme kada su zbog neformiranja vlasti na nivou BiH gotovo svi politički procesi zakočeni, a kao glavni problem se postavlja Akcioni nacionalni plan za NATO (ANP), prilično tragikomično djeluje činjenica da u vezi sa Planom prilagođavanja na klimatske promjene u BiH (NAP) postoji apsolutna saglasnost svih strana unutar BiH.

Prema objašnjenju ministarke Srebrenke Golić BiH je u septembru 2000. godine ratifikovala Okvirnu konvenciju Ujedinjenih nacija za klimatske promjene (UNFCCC) i pokazuje da želi da ima aktivnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena.

- Uticaj BiH na klimatske promjene je beznačajan, ali su negativne posljedice veoma izražene. Od 2000. godine imali smo pet sušnih godina (2000, 2003, 2007, 2011. i 2012) i pet poplavnih godina (2004, 2006, 2009, 2010. i 2014), a sve to je rezultat globalnih klimatskih promjena. Osim ekstremnih suša u 2012. i 2013. godini zabilježeni su i toplotni talasi sa visokim tropskim temperaturama, a početkom 2012. i talas velike hladnoće, kao i pojava olujnih vjetrova polovinom 2012. godine - precizira Golićeva.

Ona ističe da se vrlo posvećeno radi na izvršavanju svojih obaveza u skladu sa Okvirnom konvencijom, dodajući da je zakonodavstvo usklađivano sa evropskim i da će se to nastaviti sve dok se ne dostigne potpuna harmonizacija propisa.

- Od 2010. godine usvojena su tri NAP-a, a u toku je izrada i četvrtog, kao i dva dvogodišnja izvještaja o emisijama gasova staklene bašte, a sprovodi se čitav niz projekata s ciljem smanjenja i što je mnogo značajnije prilagođavanja na klimatske promjene. Posljedice koje klimatske promjene izazivaju po ekonomiju i što je najtragičnije, po ljudske živote, upućuju na to da je neophodno da se okrenemo obnovljivim izvorima energije, što će nas okrenuti ka zelenoj ekonomiji i strogo kontrolisanim emisijama gasova - kaže Golićeva.

Kada je u pitanju zaštita životne sredine, ona ističe da su odnosi unutar BiH veoma dobri, što potvrđuje i direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS Srđan Todorović koji kaže da se zahvaljujući upravo angažmanu ministarke Srebrenke Golić ne dozvoljava prenos nadležnosti.

- Mehanizam koordinacije u ovoj oblasti funkcioniše bez problema, a što se tiče međunarodnih kontakata, ministarstvo dosljedno ispunjava svoju ulogu fokalne institucije, poštujući ustavne nadležnosti i ustavno uređenje BiH - kaže Todorović.

Blokada

On ističe i da je iz Zelenog klimatskog fonda odobren projekat za BiH od 17,3 miliona dolara za energetsku efikasnost javnih objekata, kao i da je Srpska dobila deset miliona evra bespovratnih sredstava od Njemačke razvojne banke (KfV).

- Nažalost, sve ta sredstva su blokirana zbog zastoja u funkcionisanju vlasti na nivou BiH. Ali za to nisu odgovorni oni ljudi i institucije unutar BiH koje se bave pitanjem klimatskih promjena, jer je saradnja izuzetno korektna i nema nikakvih međusobnih problema - kaže Todorović.

Priznanje BiH po pitanje borbe protiv klimatskih promjena uoči nedavne sjednice Generalne skupštine UN autorskim tekstom dala je i rezidentna predstavnica UNDP-a u BiH Stelijana Nedera.

- Zajedno smo na dobrom putu, ali potrebne su veća ambicija i brzina, i to odmah. BiH može imati značajnu ulogu u globalnoj klimatskoj akciji tako što će: Dodatno poboljšati sprovođenje mjera energetske efikasnosti u zgradama javnog sektora i uvesti programe finansijske podrške za energetsku efikasnost za stambeni sektor u BiH, jačati koncept niskokarbonskog urbanog razvoja u gradovima, povećati korišćenje javnog prevoza u urbanim područjima i izraditi strategiju e-prometa, povećati korišćenje obnovljivih izvora energije u sistemima daljinskog grijanja, uvesti porez na ugljen za velike industrijske zagađivače i nastaviti sa povećanjem kapaciteta BiH za prevenciju i odgovor na klimatske katastrofe - poručila je Nedera.
 

Scenario

Prema tvrdnjama eksperata najekstremniji scenario, kada je u pitanju BiH, je povećanje prosječne temperature za šest stepeni i smanjenje padavina za oko 40 odsto, što bi predstavljalo ekstreman udar na vodne resurse. 
Rješenje je u prelasku na drugačije izvore i u racionalnijem trošenju energije, a preporuka je da se umjesto mini-hidroelektrana grade srednje i velike hidroelektrane kako bi se mogla čuvati voda.

Klima uređaji

Dekan banjalučkog PMF-a Goran Trbić kaže da nam, ukoliko ne pređemo na korišćenje zelene energije iz solarnih i vjetroelektrana, prijeti ozbiljna opasnost da nas klimatske promjene uvedu u začarani krug iz koga nema izlaza.

- Mi već imamo veću potrošnju struje na rashlađivanje tokom ljeta, nego za zagrijavanje. To je logično, jer su zime sve kraće i samim tim treba i manje energije, ali trošenje više električne energije iz termoelektrana znači i veću emisiju štetnih gasova i povećanje prosječne temperature, što dalje pretpostavlja kupovinu klima uređaja i još veću potrošnju na rashlađivanje i tako u krug iz koga nema izlaza - kaže Trbić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.